Vinarija Vitus - čuvari autohtonih zagorskih sorti vinove loze

Na pola puta između Zaboka i Krapine nalazi se Sveti Križ Začretje, u okolici kojega već 17 godina traje nadahnjujuća priča o obnovi i očuvanju autohtonih zagorskih sorti vinove loze. Zahvaljujući projektu zabočkog Trgocentra, na tržište kroz brend Vitus vraćaju se gotovo zaboravljene sorte koje su se stoljećima uzgajale u Hrvatskom zagorju: Starohrvatska belina, Modra kosovina, Volovina crvena, Svetokriška belina i Dišeća ranina.

"Vitus je nastao kao nasljednik projekta 'Revitalizacija autohtonih sorti vinove loze Hrvatskog zagorja'. Veći dio vinograda posađen je 2022. godine, a trenutno obrađujemo više od 10 hektara i oko 40.000 trseva, dok se određene površine koriste za uzgoj loznih cijepova“, kaže Darko Bratković, glavni direktor Trgocentra.

Belina starohrvatska zauzima najistaknutije mjesto u vinogradima, a njezin značaj prepoznat je i na svjetskoj sceni, budući da je dokazano roditelj više od 140 sorata loze. Zastupljene su i druge vrste belina koje se koriste u blendovima, a uz to uzgajaju i graševinu, rajnski rizling i chardonnay.

"Razvoj proizvodnje konstantno raste jer, kad god se ukaže prilika, kupujemo i sadimo nove površine, što nije lako s obzirom na mikrolokaciju vinograda i vinarije Vitus. No, za sada u tome uspijevamo. Posebno smo ponosni što smo jedini u Hrvatskoj koji se bave uzgojem isključivo autohtonih sorata vinove loze, što nas čini jedinstvenima“, dodaje Bratković.

Matičnjak autohtonih sorata

Darko Bratković rođen je u Zaboku, gdje je završio srednju ekonomsku školu, a kasnije i Ekonomski fakultet u Zagrebu nakon čega se zaposlio u tvrtki Trgocentar. Tvrtka je, kao jedan od četiri partnera spomenutog projekta, imala priliku stvoriti prvi matičnjak autohtonih sorata vinove loze.

"Time smo napravili bazu za daljnji razvoj i širenje naših nasada. Kroz godine proizvodnje i vlastitih iskustava stečene su vrijedne spoznaje o tome koje su sorte ekonomski najisplativije i imaju potencijal za razvoj u trgovačkom smislu“, pojašnjava.

Na početku projekta znanje nije predstavljalo problem, jer su stručnu osnovu osiguravali u suradnji s Agronomskim fakultetom, pod vodstvom profesora Edija Maletića, koji je i kum imenu brenda te je u samim počecima bio svojevrsni korektiv, bez kojeg danas sve ovo ne bi postojalo.

"Najveći izazov bio je doprijeti do svijesti svih u sektoru i dokazati da autohtone vrste Hrvatskog zagorja mogu konkurirati poznatijim i razvikanijim svjetskim sortama“, dodaje Bratković.

Otkrili i spasili 130 autohtonih sorti vinove loze, među njima Galac i Ruževina

Vinarija je bila logičan korak u daljnjem razvoju branda. Spojili su moderno i tradicionalno, a kroz cijeli kompleks ističe se simbioza ta dva smjera razmišljanja.

"Nasadi se nalaze u neposrednoj blizini crkve Sveti Vid u Komoru Začretskom. Poznato je da je Sveti Vid svetac-zaštitnik, među ostalim, i podrumara i vinogradara. Na kraju, moj sin nosi ime Vito, pa sam time još jače vezan za ime Vitus“, pojašnjava Bratković.

Ideja o razvoju branda nastala je nakon izvrsnih rezultata vinifikacije iz vlastitog matičnjaka i vrlo pozitivnih reakcija stručne scene koja je dobro prihvatila proizvode. Logičan slijed bio je stvoriti brand kojim bi se rezultati približili krajnjim ljubiteljima kvalitetnih pića, što je, prema Bratkoviću, i ostvareno.

"Na čelu tima koji vodi projekt stoji Mladen Kantoci, voditelj Agronomskog sektora Trgocentra d.o.o. U sklopu vinarije radi pet stalnih djelatnika, ali ukupno je na organizaciji nasada i proizvodnje loznih cijepova angažirano 20 zaposlenih tijekom cijele godine, ovisno o potrebama“, ističe.

Okrupnjivanje površina

U počecima projekta najteže je bilo pronaći i okrupniti površine za sadnju loze, jer Hrvatsko zagorje, za razliku od drugih regija, nema velike posjede u vlasništvu jednog pojedinca, već se radi o parcelama koje su možda na vrhunskim lokacijama, ali podijeljene među brojnim vlasnicima.

"Okrupniti takve parcele je mukotrpan posao koji zahtijeva strpljenje i određenu finesu u komunikaciji s domaćim ljudima. Mislim da smo tu napravili dobar posao, što se vidi i po rezultatima“, pojašnjava Bratković.

Trgocentar d.o.o., poduzeće koje djeluje od 1963. godine, trenutno kroz Vitus nudi šest vrsta vina i jedan pjenušac, a u budućnosti planira proizvoditi i destilate.

"Najveći razlog pokretanja branda bio je entuzijazam mog oca Dragutina, koji je prepoznao važnost autohtonih sorata i projekta njihove revitalizacije te od samih početaka iskazivao veliku želju za suradnjom. Danas su vinogradi u punoj snazi, a moderna vinarija rezultat je neprestanog elana i želje za stvaranjem nove vrijednosti“, dodaje Bratković.

Vinogradi u punoj snazi

Hrvatsko zagorje počinje se pozicionirati na svjetskoj karti kvalitete grožđa. Na nacionalnoj je sceni već etablirano izvrsnim vinima koja osvajaju odličja domaćih i međunarodnih izložbi.

"Kapital koji regija ima u autohtonim sortama, od kojih je novootkrivenih preko 20 u zadnjih 17 godina, je ogroman. Mnoge svjetske vinske regije mogu samo sanjati o tome. Autohtoni vinogradi od početka su prepoznati i traženi zbog svoje ekskluzivnosti i identiteta“, ističe Bratković.

Od sorata uzgajaju pet vrsta: Belina starohrvatska, najdominantnija u vinogradima; Svetokriška belina, autohtona podvrsta i potomak Beline starohrvatske, najčešća u mikrolokaciji; Dišeća ranina, cijenjena zbog izraženih aromatičnih svojstava; Modra kosovina, od koje nastaje crno vino istog imena; te Volovina crvena, iz koje se priprema rose.

"Posebno smo ponosni na naš pjenušac Albuelis, koji nosi notu luksuza i posebnosti. Otpočetka smo željeli premium pjenušac i po reakcijama probatelja u tome smo uspjeli. Proizvodimo ga od tri ključne autohtone vrste , Dišeća ranina, Svetokriška belina i Belina starohrvatska“, pojašnjava.

Svake godine berbe počinju sve ranije, pa ni ova godina nije bila izuzetak. Klimatske promjene pozitivno utječu na podneblje Hrvatskog zagorja, s povećanim brojem sunčanih dana koji poboljšavaju zriobu grožđa.

"U omjeru šećera i kiselina grožđe je savršeno za naše uvjete i potrebe, upravo zbog novonastalih klimatskih promjena. Svake godine urod je kvalitetom i kvantitetom sve bolji, što i nije iznenađujuće s obzirom da pojedine površine tek stasaju u rodnost“, napominje Bratković.

Kvaliteta grožđa održava se na visokoj razini, a optimalan omjer šećera i kiselina omogućava selekciju probranih bobica, iz kojih se potom pripremaju premium edicije.

"Trenutno proizvodimo oko 50.000 litara, a količina se svake godine povećava kako mlađi nasadi ulaze u rod. Najpopularnija nam je Belina starohrvatska, naša perjanica, koju su zbog genetske važnosti prozvali "vinskim Casanovom". Naime, utvrđeno je da je izravni predak više od 140 priznatih sorata, među kojima je najpoznatiji chardonnay“, ističe Bratković.

Vrijednost brenda leži u njegovoj autentičnosti

Dovršili su novu vinariju u Komoru Začertskom, gdje će autohtone zagorske sorte dozrijevati i puniti se pod brendom Vitus. Kompleks obuhvaća arhivski podrum, prezentacijsku kušaonu, shop u kojem posjetitelji mogu kupiti vina proizvode i ali i lokalne delicije okolnih OPG-ova te 12 soba za odmor.

"Podrum ima kapacitet za 100.000 litara. Nudit ćemo ‘tailor made’ posjete udrugama i manjim skupinama vinarskih entuzijasta, čime naglašavamo izvornost i mikroregionalnu prepoznatljivost. Sve što nudimo dolazi iz najbliže okolice i predstavlja autentične zagorske proizvode. U tome vidimo dugoročnost i održivost brenda, ali i lokalne zajednice s kojom surađujemo od samih početaka“, ističe Bratković.

Tržišni potencijal autohtonih vrsta iznimno je velik. Zagorski vinari redovito osvajaju nagrade na domaćim i međunarodnim izložbama, gdje se prate globalni trendovi u proizvodnji.

"I dalje ćemo temeljiti ponudu isključivo na autohtonim sortama, jer smo se postavili kao čuvari beline starohrvatske i njezinih podvrsta. Tu prepoznajemo tržišni kapital i opravdanost naše strategije. Izlazak na strana tržišta svakako nas zanima, ali tek kada se brand potpuno etablira na domaćem tržištu. Vrijednost brenda leži u njegovoj autentičnosti - kupac to odmah prepoznaje; original nikad ne može biti kopija“, zaključuje Bratković.