Pretraga tekstova
Vlado Krauthaker, renomirani vinar i vinogradar iz Kutjeva i jedan od najpoznatijih hrvatskih vinara, osvojio je glavnu nagradu osoba godine. Imali smo prilike porazgovarati s njim te saznati što za njega znači ova nagrada.
Zagrebačka tvrtka Vinart drugu godinu za redom organizirala je dodjelu Vinart godišnjih postignuća. Vlado Krauthaker, renomirani vinar i vinogradar iz Kutjeva i jedan od najpoznatijih hrvatskih vinara, osvojio je glavnu nagradu osoba godine.
Imali smo prilike porazgovarati s njim te saznati što za njega znači ova nagrada?
Svi sudjelujemo u nekom radu, a netko mora biti i prvi. Hvala im što su mene izabrali, mislim da je to nama dobro priznanje s obzirom na to da radimo 24 godine kao privatna tvrtka.
Možete li se malo vratiti u prošlost i reći nam koliko je tehnologija vina napredovala?
Ja sam u ovom poslu duže, nekih 43 godine. Mogu reći da se u odnosu na prošla vremena značajno promijenila, familijarna gospodarstva su napravila promjenu, pogotovo u ponudi kvalitete i probojnosti na tržištu. Popravila se kvaliteta u restoranima. Restorani su profitirali značajno s malim vinarima. Tehnologija, ujedno i s raznim enološkim strojevima, kvascima, dodatnim aktivnostima u samom vinogradu, smanjenju broja pupova, tehnologija u samom vinogradu pa i uzgojni oblici, donijeli su dosta pomaka u vinarstvu Hrvatske. I novi Zakon o vinu koji je na čitanju donosi još kvalitetnija rješenja pa će se redovno kontrolirati vinograd, grožđe, vino i tržište.
Mnogi vinari govore da je ova godina možda i najbolja u posljednjem desetljeću kada je riječ o urodu i kvaliteti grožđa. Je li i kod vas takav slučaj?
Ova godina je bila malo teža jer je bilo obilnije grožđa, bila je veća ponuda. Mi imamo kooperaciju pa smo imali određenih problema smjestiti to sve. Imali smo prekrasnu jesen koja je nam pomogla da uredno i kvalitetno sve poberemo. Podrumi su puni, trebat će to sve prodati.
Kada spominjete tržište, situacija se nešto stabilizirala zadnjih godina kada je riječ o uvozu i izvozu. No, prema određenim podacima, samo smo iz Makedonije uvezli tri puta više vina nego što smo ukupno izvezli. Radi li se po vama dovoljno na brendiranju Hrvatske u EU kao o vinskoj zemlji?
Razni ugovori koji su potpisani za slobodnu trgovinu dozvoljavaju uvoz svakakvog vina. Država teško kontrolira kvalitetu uvoza. Nama je najveći problem uvoza rinfuznog vina koji se onda u nepoznatom pravcu plasira na tržište. Taj uvoz rinfuznog vina (Makedonija, Kosovo, nešto i Hercegovina) je problematičan. Država bi trebala postaviti pravila igre koja se tu možda mogu regulirati kroz praćenje kvalitete odnosno kontrolu proizvoda na tržištu. 30 posto potrošenog vina u Hrvatskoj je uvozno vino. Imamo i drugi problem koji se tiče naših proizvođača, a to je što jedan dio sivog tržišta koji je prisutan, a koji nije mali, zauzima sljedećih 30 posto.
Moramo se organizirati, boriti se za izvoz, kvalitetnije razmišljati o zajedništvu i jedino tako se zajedničkim marketingom regije možemo konkurirati na vanjskom tržištu, pogotovo u nekim zemljama gdje još ima prostora za hrvatska vina koja se mogu plasirati. Nas na vinskoj karti svijeta nema. U Singapuru recimo nemaju pojma da Hrvatska ima vina i to je nužno.
Što je još rekao gospodin Vlado Krauthaker, pogledajte u videoprilogu:
Partner
Poljoprivredna televizija
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?