Pretraga tekstova
Vino Soltvadkerti pravi se od povijesne mađarske sorte Ezerjó, a talijansko Friuli dolazi s južnih padina predgorja Alpa.
U registar zaštićenih oznaka izvornosti, Europska komisija upisala je još dva vina, Soltvadkerti iz Mađarske i Friuli iz Italije.
Soltvadkerti vina dobila su naziv po regiji iz koje potječu, a prave se od povijesne, mađarske sorte Ezerjó.
Proizvode se na području rijeke Dunav i Tise, a veći dio vinograda nalazi se između 110 i 120 metara nadmorske visine. Tlo je pjeskovito što omogućuje brže zagrijavanje, a njeova svijetla boja bolje reflektira sunčevu svjetlost, što pomaže u dozrijevanju.
"Zahvaljujući lokalnim ekološkim uvjetima, korištenoj sorti i stručnosti vinara i vinogradara, proizvodnja ovoga pića bilježi značajan rast tijekom godina. Obiteljske vinarije koje posluju u tom području postale su pokretačka snaga, a ograničavanje proizvodnje i određivanje datuma berbe bili su presudni u razvoju tehnika uzgoja grožđa, što je dodatno pojačano odležavanjem u bačvama“, stoji u priopćenju EK.
Vina proizvedena pod ovim imenom mogu biti bijela blijedo-zelene ili zelenkasto žute boje s diskretnom aromom cvijeta grožđa i jako kiselim, oštrim okusom koji traje; desertna vina od suhog grožđa je zlatno-žute boje složene arome i okusa koji podsjeća na med i zrelo ili suho voće, visokog prirodnog sadržaja šećera, pune, masne teksture te pjenušavo, svježe, lagano i prozračno vino srednjeg intenziteta blijedo-zelene ili blijedozelenkasto-žute boje i diskretnog cvjetnog mirisa, čvrstog, živahnog, oštrog, kiselog i karakterističnog voćnog okusa - arome tipične za sortu Ezerjó.
Vino Friuli poznato je još i pod nazivom Friuli Venezia Giulia i Furlanija te dolazi sa sjeveroistoka Italije, regije Furlanija-Julijska krajina.
Najbolji vinogradi u ovom području nalaze se na južnim padinama predgorja Alpa u južnom dijelu područja, s izravnim sunčevim zrakama uz noćni hladni povjetarac s Jadrana. Od lokalnih sorti, Friulano je najpoznatija i najvažnija, a daje svježa vina koja, kako stare, razvijaju note orašastih plodova i komorača. Mogu biti bijela ili pjenušava.
Boja je kod oboje slamnato žuta, a arome se razlikuju. Dok je kod bijelih cvjetna i voćna, pjenušava su travnata i intenzivna.
Inače, grožđe je bilo nadaleko poznato kao Tocai Friulano, ali je 2006. Europska unija zabranila korištenje imena koja imaju određenu sličnost ili povezanost s mađarskim vinom Tokaji.
Ova dva nova pridružit će se 1.174 već zaštićenim nazivima vina s oznakom izvornosti. Popis svih dostupan je u bazi podataka eAmbrosia koju možete pronaći ovdje.
Autorica
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?