Uzgoj vinove loze u pustinji pomaže u borbi s klimatskim promjenama?

U južnom dijelu Izraela, pustinji Negev, u blizini mjesta Mitzpe Ramon nalazi se nasad vinove loze koji je jedini komad zelenila na tom području. Kako piše euronews, riječ je o nasadima koji su dio istraživanja kako ova vrsta može opstati u ekstremnim vremenskim uvjetima, uobičajenima za tu regiju.

U tom dijelu ove bliskoistočne države padne samo 10 cm kiše godišnje, a dnevne temperature mogu doseći 38°C dok tijekom zimskih noći one padaju ispod nule. Unatoč tome, trsovi se dobro drže, a ondje ima i dvadesetak vinarija koje se bave i turizmom.

Projekt je započeo još 2014. godine kada je tvrtka za navodnjavanje Netafim uz podršku izraelske i talijanske vlade pokrenula proces opskrbljivanja vinove loze vodom. Njihov jedinstveni pristup odmah je zadobio pozornost tradicionalnih vinorodnih regija širom svijeta, jer su shvatili da će zbog globalnog zatopljenja takva praksa postati nužna. Naime, prema Međunarodnoj organizaciji za vinogradarstvo i vinarstvo, zbog suše je 2019. godine proizvodnja vina u Italiji i Francuskoj pala za 15 posto, a u Španjolskoj čak 24 posto.

"Pustinja Negev služi za razumijevanje utjecaja klimatskih promjena na uzgoj i kao pomoć u pronalasku rješenja za prilagodbu na nove uvjete", kaže Aaron Fait, molekularni biolog sa sveučilišta Ben-Gurion koji vodi ovo istraživanje.

Drevno nasljeđe koriste na moderan način

U tom pustinjskom kraju vinogradarstvo opstaje tisućljećima. Pleme koje je ondje živjelo prije otprilike 2.500 godina izgradilo je terase i male kamene brane kako bi preusmjeravali vodu prema trsovima za vrijeme rijetkih pljuskova.

Sada Fait i njegove kolege koriste ovo drevno nasljeđe te na moderan način pokušavaju razviti nove tehnike za uzgoj u pustinji. Jedna od njih, za naše podneblje uobičajena, je vertikalni model s ciljem da lišće stvara sjenu i čuva biljku od topline. Međutim, znanstvenici još uvijek eksperimentiraju i s mrežama različite gustoće te drugim materijalima kako bi ograničili izloženost toplini.

"Grožđe sazrijeva brže u toplijim uvjetima, što dovodi do niže kiselosti i veće razine šećera", pojašnjava Fait dodavši da upravo o tome ovisi kakvoća ovoga pića. Osim toga, znanstvenici ispituju i ostale tehnike koje uključuju senzore za mjerenje razine vlage u tlu i termalne kamere koje prate koncentracije klorofila u vinovoj lozi. Testiraju malčiranje i pokrivanje korijenja plastičnim pločama kako bi spriječili isparavanje. Uz to, proučavaju kombinacije sorti i podloga koje mogu podnijeti slanost tla.

Kako bi testirali inovacije, rade s lokalnim vinarijama, a vlasnik jedne od njih, Eran Raz prisjeća se vremena kada je prema svojim nasadima morao preusmjeriti vodu kojom su tuširali susjedi. Danas ju crpi iz lokalnog vodovoda, a proces navodnjavanja prati na svom pametnom telefonu. "Imam gotovo potpunu kontrolu nad rastom grožđa", govori on.

Budućnost koja čeka Europu?

"Europski proizvođači su zabrinuti zbog klimatskih promjena", napominje Enrico Peterlunger, profesor vinogradarstva na Sveučilištu u Udinama u Furlaniji, na sjeveroistoku Italije. "Prate na koji se  način njihove izraelski kolege nose s teškim uvjetima, jer je to budućnost koja ih čeka", upozorava.

Neki proizvođači u njegovoj regiji već pokušavaju iskoristiti sustav navodnjavanja "kap po kap" koji precizno dovodi točno određenu količinu vode izravno do korijena biljke. Podsjeća kako su do nedavno europski propisi zabranjivali takvu praksu jer nije bilo u skladu s pravilima terroira.

Nestat će polovica svjetskih vinograda?

"Uveli smo navodnjavanje u najvažniju regiju u Italiji", kaže Peterlunger dodavši da to puno govori o tome što zapravo znače klimatske promjene za proizvodnju i koliko im se moramo prilagoditi.

To nije jedino područje koje se nosi s tim problemom. Prošle je godine u francuskom Bordeauxu najavljeno da će se vinogradarima omogućiti uzgoj sedam novih sorata koje će se moći naći u njihovim vinima, a i talijanska regija, Franciacorta je pokrenula sličnu inicijativu.