Pretraga tekstova
Zadruga je, osim po žlahtini, postala prepoznatljiva na tržištu zahvaljujući svojim pjenušcima kojih proizvede i do 10.000 boca
Poljoprivredna zadruga Vrbnik osnovana je 1904., tako da sljedeće godine obilježava 110 godina postojanja. Zadruga je osnovana s ciljem rješavanja problema lokalnog stanovništva. Uistinu, kroz svoj dugogodišnji rad, rješavala je otkup stoke, grožđa, povrća i voća. Danas se isključivo bavi vinarstvom i otkupom grožđa, a u vlasništvu ima nekoliko ugostiteljskih objekata koje je dala u podzakup.
Zadruga posjeduje zajednički podrum, a poslovna praksa je takva da zadrugari dovezu grožđe od kojeg PZ Vrbnik radi vino. Prihodima od prodanog vina, državi plaćaju porez i sve obveze, podmire režijske troškove, a sve ostalo PZ Vrbnik vrati svojim zadrugarima kao naknadu za grožđe.
U PZ Vrbnik udruženo je 130 zadrugara koji obrađuju oko 80 hektara loze. To znači da u prosjeku svaki zadrugar obrađuje manje od hektara i da su čestice usitnjene. Ta usitnjenost posljedica je lokalnih običaja po kojima su djeca nasljeđivala jednaku imovinu. Kako su ti posjedi mali i pojedinačno bavljenje vinarstvom ne bi imalo smisla, izlaz su pronašli udruživanjem u zadrugu. Ovako vinogradari po kilogramu grožđa dobiju oko 10 kuna.
Prošle godine je PZ Vrbnik preradio milijun kilograma grožđa, od čega na autohtonu žlahtinu otpada oko 98 posto, dok dva posto čini nekoliko crnih sorti, također autohtonih. “Od žlahtine PZ Vrbnik proizvodi dva pjenušca - Valomet i Valomet morski, koji odležava u moru, proizvodi dva tipa žlahtine i Zlatnu vrbničku žlahtinu kao najzastupljenije vino te nekoliko crvenih sorti u ograničenim količinama. PZ Vrbnik oko 90 posto svoje proizvodnje plasira na domaće tržište, a ostatak izveze. Važno je da zadruga stalno napreduje i u zadnjih 15 godina je učetverostručila svoju proizvodnju”, ističe Marinko Vladić, glavni enolog PZ-a Vrbnik, za Privredni.hr.
Zadruga je, osim po žlahtini, postala prepoznatljiva na tržištu zahvaljujući svojim pjenušcima kojih proizvede i do 10.000 boca. “Hrvatsko tržište nije baš zahvalno što se tiče potrošnje pjenušca, a teško ga je plasirati i zbog uvoznih pjenušaca. Njegova potrošnja, kao i potrošnja vina, ovisi o standardu. Doduše, u posljednje vrijeme pojavio se određen broj ljudi koji vole pjenušce”, ističe Vladić.
U skorijoj budućnosti PZ Vrbnik planira izgradnju novog pogona, dok bi postojeći podrum, koji im je postao premalen, koristili za degustaciju i prodaju vina.
Foto: RGBStock.com
Autorica
Ivana Nađ
Više [+]
Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Doručak postavljen. Za medenim stolom su bumbar i crna pčela drvarica. Na ovoj se fotografiji na žalost ne vidi, ali ona ima tamoplavi odsjaj i izgleda veličanstveno . Iako su izvan konkurencije, i oni bi se rado prikazali na #RuralFoto #pr... Više [+]
Doručak postavljen. Za medenim stolom su bumbar i crna pčela drvarica. Na ovoj se fotografiji na žalost ne vidi, ali ona ima tamoplavi odsjaj i izgleda veličanstveno .
Iako su izvan konkurencije, i oni bi se rado prikazali na #RuralFoto #priroda
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Sad vidio u wikipediji, a ja mislio da to neka veča muha 🙆🤦🙈🙈 jao sramoteeeee Sad vidio u wikipediji, a ja mislio da to neka veča muha 🙆🤦🙈🙈 jao sramoteeeee
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Kod mene te crne, pčele drvarice dolaze i na lavandu https://hr.wikipedia.org/wiki/Crna_p%C4%8Dela_drvarica Bučne su skoro kao stršljeni. Ali su Više [+] potpuno bezopasne. Jučer je bilo smiješno jer su na taj jedan cvijet krenula dva bumbara i ta pčela, pa su se sudarali u zraku, jedva sam ih uspjela uslikati.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ja sam bio jučer u obilasku, ima svega od oprašivaća, kod mene je tek sada počelo da se polagano gdje koji otvara, kako se koji otvori u cvat bumbari Više [+] su odmah tu. Ali nemogu uhvatiti onoga crnoga kojega sam prošle godine vidio po prvi puta u životu.