Pretraga tekstova
Na površini od gotovo 3 ha i 7. 000 čokota organizirana je proizvodnja grožđa s ciljem obuke i obrazovanja budućih poljoprivrednih tehničara.
Učenici Poljoprivredno-prehrambene škole iz Požege i ove godine beru grožđe u školskim vinogradima. Pinot sivi je pobran pa je ovih dana red na graševini. U poslu su im malo pomogli i požeško-slavonski župan Alojz Tomašević sa zamjenikom Ferdinandom Trohom.
U vrijeme berbe nije važno tko je nastavnik, tko ravnatelj, a tko učenik
U berbi sudjeluju učenici nekoliko razreda, ali i ravnatelji svih srednjih škola s područja Požeško-slavonske županije. Vinogradi Poljoprivredne škole prostiru se na tri hektra na kojima raste 7.000 trsova. Uzgajaju razne sorte kako bi se što bolje educirali i što više saznali o osobinama svake od njih. Najviše je ipak graševine, čak 5.000 trsova. Tu je i tisuću trsova sivog pinota te isti broj trsova svih drugih sorti, među kojima ima i stolnih.
Vinograd se nalazi na 250 metara nadmorske visine, na lokalitetu Vranduk, na Požeškoj gori. Takav položaj vinogradari smatraju odličnim, pa nije čudo što su tu vinogradi postojali još 1887. godine.
Sve radove, od rezidbe do berbe, osim zaštitnog prskanja, obavljaju učenici pod nadzorom nastavnika.
Tradicija vinogradarenja te proizvodnje kvalitetnih vina nastavljena je 1993. godine, kada je na staroj lokaciji Vranduk, podignut novi vinograd. Nakon gotovo 15 godina na Vranduku su posađeni novi nasadi i to sredstvima škole i pomoći PPK Kutjevo. Naravno, od svega ne bi bilo ništa bez velikog zalaganja nastavnika i učenika. Sve radove, od rezidbe do berbe, izuzev zaštinog prskanja, obavljaju učenici uz nadzor nastavnika.
Godišnja proizvodnja grožđa kreće se od 12 do 15 tona i cjelokupni se urod prerađuje u školskom podrumu obnovljenom 1996. godine kada je obavljena i prva berba te prerada grožđa iz školskog vinograda. Podrum je danas opremljen najnužnijom opremom za proizvodnju kvalitetnih vina te zadovoljava temeljne potrebe za praktičnu nastavu i edukaciju budućih vinara i podrumara.
Uzgaja se više sorti vinove loze, zbog što uspješnije edukacije i upoznavanja osobina pojedinih sorti.
Proizvode se tri tipa vina i to graševina, sivi pinot i crno vino odnosno mješavina više sorti, poznatrija kao Cuve. Najviše vina prodaje se u rinfuzi, a manji dio puni u butelje. Vina se svake godine redovno šalju i na ocjenjivanja, gdje često dobivaju visoke ocjene i priznanja.
Foto: Poljorivredno-prehrambena škola
Fotoprilog
Autorica
Više [+]
Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?