U Mandićevcu će posaditi sigurnosne kolekcije 20-ak autohtonih sorata vinove loze

Ovoga puta nema snijega. Od Đakova preko Satnice Đakovačke, pa Kućanaca, Drenja dižemo se uskom vijugavom cestom prema stoljetnim vinogradima Mandićevca na završecima obronaka Krndije. Blage padine. Izmjenjuju se oranice, voćnjaci, vinogradi. Suncem okupani. Nije baš za Sv.Vinka najbolje vrijeme. Kažu stari naši da kada za Vincekovo ima snijega, ali i barica u vinogradu, te i koja ptica da leti, da će biti odlična vinogradarska godina. No, ove godine mnogo toga fali. Nema ni snijega, ni barica. Ima ptica. Uz put nas prema Mandićevcu onako ljutito uz cestu ispraća i kobac. Vreba on svoje kao da je usred ljeta.

Dekan Zmaić poželi dobru narednu vinogradarsku godinu

No, Mandićevac, selo u Đakovštini na onako brdovitom kraju prekrasno izgleda i bez snijega. Ispred crkve šatre s licitarskim srcima vraća nas u djetinjstvo. No, iza crkve vinarija i vinograd pokušalište Fakulteta agrobiotehnoloških znanosti iz Osijeka je naš cilj. Inati se Slavonijo, ori se s padina vinograda uz zvuke tamburaša. Gosti se okupili. Peku slaninu i kobasicu nad vatrom i razmjenjuju svoja iskustva.

"Proslava svetog Vinka je prilika da pozovemo sve naše partnere, prijatelje, studente i profesore u naš vinograd" kaže prof.dr.sc. Kruno Zmaić, dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka čije je i pokušalište organiziralo ovu proslavu u vinogradu, te dodaje: "Ali i da proslavimo svu prošlogodišnju muku i rad te da našim studentima, djelatnicima i profesorima koji su angažirani u tom poslu poželimo dobru narednu vinogradarsku godinu."

Nakon toga su se prisutni, zajedno sa svećenikom, kako i nalaže tradicija, pomolili u vinogradu i blagoslivljali i njega i okupljene, s molbom da podari obilje plodova i vina. Dekan Zmaić je orezao prve trsove čime je i označio početak radne sezone, a pridružili su mu se i brojni gosti. Trsove je rezao i njegov kolega, dekan s fakulteta u Novom Sadu, prof.dr.sc. Nedeljko Tica. S ovim fakultetom koji također školuje buduće agronome osječki fakultet radi na brojnim međunarodnim projektima.

Nadogradnja pokušališta centrom za vino i vinovu lozu

Prof.dr.sc. Vlado Guberac, nekadašnji dekan, a sada rektor osječkog Sveučilišta kazao nam je kako se priprema projekt gradnje znanstveno-istraživačkog centra za vino i vinovu lozu na ovom pokušalištu i da se čeka samo da se raspiše pozivni natječaj od Ministarstva znanosti i obrazovanja.

"Investicija je 15 milijuna kuna, i u završnoj je fazi, a ugovor preko projekta Slavonija i Baranja potpisan je 2018. godine", kazao je Zmaić.

"FAZOS se uključio i u nacionalni program očuvanja održive uporabe biljnih genetskih izvora koji provodi Ministarstvo poljoprivrede, a u sklopu kojega će u travnju početi sadnja sigurnosne kolekcije 20-ak autohtonih sorata vinove loze kontinentalnih područja", istakao je Guberac koji vjeruje da će se u narednih dva, tri mjeseca otkopati prva lopata i početi izgradnja toga objekta važnog i za fakultet, ali i za cijelu istočnu Hrvatsku.

"Jako smo ponosni što u svim poslovima na pokušalištu sudjeluju i naši studenti koji tako prate cjelokupan proces proizvodnje", kaže dr.sc. Vlado Jukić, i dodaje kako ih se obučava u praksi kako bi u trenutku kada dobiju posao mogli u potpunosti obavljati sve zahtjeve suvremene vinogradarske proizvodnje.

Vinograd posađen 2013. godine

Osnivanjem Katedre za hortikulturu 2005. godine na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku, a kasnije uspostavljanjem sveučilišnih preddiplomskih (Hortikultura) i diplomskih studija (Voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo), počela se znatnije širiti djelatnost institucije na područja struke u kojima do tada nije participirala. S tim u vezi nametnula se i potreba za kvalitetnijom praktičnom edukacijom budućih stručnjaka.

Ovaj vinograd osječkog fakulteta veličine je 3,3 ha i kupljen je 2012. godine na jednom od najpoznatijih kontinentalnih vinogorja – vinogorju Đakovo na položaju Mandićevac na kojem je velika tradicija proizvodnje vina. Tijekom 2013. godine ovaj je vinograd posađen i tu je danas pokusni nasad s vinskim sortama koje obuhvaćaju najznačajnije preporučene sorte za proizvodnju bijelih i crnih vina. Tako da su tu danas sorte Chardonnay, Graševina, Rizling rajnski, Sauvignon bijeli, Traminac mirisavi što se tiče bijelih vina, a crnih vina Cabernet sauvignon, Merlot, Frankovka. Svaka sorta zastupljena je s 1040 trsova na dvije podloge i s dva klona.

Đakovačko vinogorje kojem pripada i ova lokacija Mandićevac smješteno je na brežuljkastom i nisko brdovitom reljefu koji pripada krajnjim istočnim, da tako kažemo, pitomim padinama slavonskog gorja, točnije Krndije. Nadmorska visina je oko 200 metara, a položaji s vinogradima odlikuju blagi nagibi. Kultura vinove loze zauzela je većinu prikladnih položaja s obzirom na ekspoziciju, nadmorsku visinu i nagib. I kako se i kaže, ovo područje, se ubraja upravo u najbolja u đakovačkom vinogorju.