Maraštine Vina Fiolić i Vinarije Jokić najbolje od svih bijelih vina. Od crnih šampionske titule pripale Syrahu Jakova Kutije i Badelu 1862 za Cabernet sauvignon 2014.
Imati najbolje vino i to od domaćih autohtonih sorti san je svakog dobrog vinara.“ Upornima to i uspije”, kaže Željko Katuša, pročelnik za gospodarstvo, društvene i komunalne djelatnosti Grada Benkovca koji je, zajedno s tamošnjom Turističkom zajednicom i ove godine uspješno organizirao 9. po redu Festival vina sjeverne i srednje Dalmacije - Vinfest 2018. Pred brojnim uzvanicima, vinogradarima i vinarima u dojmljivom ambijentu Kaštela Benković proglašeni su rezulati 57 uzoraka bijelih i crnih vina pristiglih na ocjenjivanje. Od toga, kaže Katuša, dvije trećine vina su na tržištu i to većinom u kategoriji vrhunskih, a uz titule šampiona po prvi put su dojeljene i tri velike medalje medalje za vina koja su ocijenena s više od 90 od mogućih 100 bodova.
“Maraština je apsolutno potvrdila veliki potencijal”, govori Katuša. Od bijelih vina ova autohtona sorta sjeverne Dalmacije osvojila je šampionske titule i to u obje kategorije - vina u postupku proizvodnje i vina na tržištu. Titula šampiona vina u postupku proizvodnje pripala je Maraštini, berba 2017., zadarske tvrtke Vina Fiolić. U kategoriji vina na tržištu šampion je Vinarija Jokić iz Lišana Tinjskih, također sa Maraštinom, proivedenom od berbe 2017.
Za razliku od Maraštine među šampionima u kategoriji crnih vina nije bilo Plavine, autohtone crne sorte Sjeverne Dalmacije. Šampionska titula u kategoriji vina u postupku proizvodnje pripala je Syrahu 2015 vlasnika OPG-a Jakova Kutije, sina dugogodišnjeg benkovačkog gradonačelnika i u pršlom sazivu saborskog zastupnika Branka Kutije. Šampion crnih vina na tržištu je Cabernet sauvignon 2014. proizvođača Badel 1862 s kojim je Badel osvojio zlato i na nedavno održanom Decanteru u Londonu.
“Maraština i plavina imaju puno veći potencijal od dosad iskazanog”, smatra i poznati enolog prof. dr. Edi Maletić sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu. On ističe da te dvije sorte najbolje uspijevaju u vinogorjima Zadarske županije. Najotpornije su i na bolesti, ali su sve donedavno bile neopravdano zapostavljene. Zahvajujući i ovakvim manifestacijama maraština opet pomalo osvaja vinograde.
Sve više mladih vinogradara preferira autohtone sorte od kojih je moguće proizvesti ne samo pobjednička vina, kao što je to ove godine pošlo za rukom Vinariji Jokić i Vinima Fiolić, već i vrhunske prošeke, koje traži tržište.
“Maraština po potencijalu ne zaostaje za Graševinom i Malvazijom", ocjenjuje i Zvonimir Vlatković iz Savjetodavne službe Zadarske županije. Zapravo zaostaje samo po količinama. Struka nastoji da se maraština brendira kao autohtona sorta Sjeverne Dalmacije. Rezultati dobiveni od stručnjaka s Agronomskog fakulteta u Zagrebu potvrđuju da ova sorta, posebice na sjevernodalmatinskom području, postiže iznimne rezultate po pitanju kvalitete, kaže Vlatković. O površinama i broju trsova preciznih statističkih podataka nema. Ocjena je struke i aproksimativnih podataka Savjetodavne službe da se na području Zadarske županije pod maraštinom nalazi nešto više od šezdeset hektara.
U sklopu Vinfesta 2018 na Kaštelu Benković u Benkovcu ponuđeni su i autohtoni gastro i eno specijaliteti među kojima lešo mlada janjetina, žgvacet - janjetina sa bižima i krumpirima te mladi sir od kozjeg, kravljeg i ovčjeg mlijeka. “Sve za”, kako reče profesor Ante Kolega Bage, “prste polizat”.
Fotoprilog
Tagovi
Autor
236
Glasova: 39
Od 10% do 20% 16,5%
Glasova: 40
Od 20% do 30% 16,9%
Glasova: 50
Od 30% do 50% 21,2%
Glasova: 64
Više od 50% 27,1%
Glasova: 43
100% 18,2%