Iako obitelj Gerštmajer tradicionalno čeka više šećere i kasniju berbu, ove godine vremenske prilike nisu dopustile dugo zadržavanje grožđa u vinogradu.
Berba je završna faza cjelogodišnjeg rada u vinogradu, pa je odabir pravog trenutka za njezin početak jedna od važnijih odluka vinogradara. Kod obitelji Gerštmajer iz Zmajeva nakon ranijih sorti poput chardonnaya, pinota sivog i pinota bijelog, na red su došle i crne sorte, cabernet sauvignon i frankovka.
"Beremo već nekih mjesec dana. Naravno, nije u nizu, nego ovisno o sortama. Prije toga smo obrali chardonnay, pinot sivi, pinot bijeli, a prošli tjedan završili smo graševinu i rajnski rizling", kaže nam mladi vinar, Ivan Gerštmajer Zelember.
U njihovom vinogradu berba se ne određuje samo prema kalendaru. Prije odluke o početku potrebno je pratiti parametre koji pokazuju u kakvom je stanju grožđe i kakav se potencijal može očekivati u budućem vinu.
Kako kaže Ivan, dva su osnovna pokazatelja koja treba pratiti. "Ono što je najbitnije, treba pratiti šećer i kiselinu. Onog trenutka kada šećer počne naglo rasti, a kiselina naglo pada, to je krajnji trenutak kada mora započeti berba", objašnjava.
Upravo je odnos ovih parametara važniji od oslanjanja samo na datum ili vizualni dojam grožđa. Cilj nije nužno čekati što veći sadržaj šećera, nego pronaći ravnotežu koja odgovara željenom tipu vina.
Zanima vas nešto na ovu temu? Pitajte našeg vinara u komentarima ili na e-mail: isavjeti@agroklub.com
Ove godine u njegovu vinogradu nije bilo većih problema s kiselinama. Kretale su se između 5,8 i 6,2, što Ivan smatra zadovoljavajućim za vina koja proizvode, uključujući izborne i kasne berbe.
Vremenski uvjeti ove godine nisu bili idealni. Suša je utjecala na prinose, a Gerštmajer procjenjuje da je količina grožđa bila 30 do 40 posto manja. "To se vidi i na ovim crnim sortama koje smo možda mogli nešto ranije obrati", navodi.
Ipak, u ovoj se vinariji tradicionalno teži nešto kasnijoj berbi kako bi se postigla viša koncentracija šećera, zdravstveno stanje i kvaliteta grožđa su zadovoljavajući.
Osim procjene zrelosti, berbu treba dobro organizirati i s logističke strane. Ova obitelj dnevno ubere oko 3,5 do 4 tone grožđa, što je količina koju mogu kvalitetno preraditi istoga dana.
"To je sasvim dovoljno i nama za preradu i toliko možemo regulirati, da ne ulazimo u neke kasne poslijepodnevne poslove. Sve obavimo još za vrijeme dana", napominje naš sugovornik.
Berbu pritom obavlja oko 13 do 14 ljudi, uglavnom domaća radna snaga iz sela i okolnih mjesta. Takva organizacija omogućuje da se ubrano grožđe ne zadržava nepotrebno dugo prije prerade. To je posebno važno tijekom toplih dana, kada visoke temperature mogu ubrzati neželjene procese u grožđu.
Brzina dopreme do podruma jedan je od važnih elemenata očuvanja kvalitete grožđa. Beru ga u gajbe, čime se smanjuje mogućnost gnječenja tijekom transporta.
"Svakako je vrlo bitan taj brzi transport iz vinograda u podrum", naglašava Ivan. Posebno je to važno kod berbe u uvjetima visokih temperatura. Iako se grožđe u gajbama može relativno sigurno transportirati, nepotrebno dugo zadržavanje na visokim temperaturama može negativno utjecati na sirovinu prije početka prerade.
Budući da se vinogradi nalaze u blizini podruma, u obitelji Gerštmajer grožđe brzo stiže na preradu, bez dugog čekanja ili transporta.
"Nakon dolaska u vinariju ide u muljaču zatim u prešu i njome zapravo cijedimo sok koji nakon toga ide u bačvu. Sutradan kreće fermentacija", opisuje proces.
Za vinogradara je tako završetak berbe zapravo tek prijelaz u novu fazu posla. Nakon višemjesečnog rada u vinogradu, potrebno je kvalitetno odraditi i preradu kako bi se potencijal grožđa prenio u buduće vino.
Iako je berba operativno zahtjevan posao, za Ivana ipak ima posebno značenje. "Ona je za nas veselje i radost na neki način, pošto je to kruna cjelokupnog godišnjeg rada. Tako da u njoj moramo biti prije svega smireni, strpljivi i čekati mlado vino", zaključuje.
Ovaj materijal nastao je u sklopu projekta "Učinkovit prijenos znanja u poljoprivredi putem interneta - iSavjeti" koji se financira u sklopu intervencije 77.03 - Potpora za EIP operativne skupine iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027.
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
Partner
31000 Osijek,
Hrvatska