Što s opožarenim vinogradima i maslinicima?

Što napraviti i kako postupiti s opožarenim vinogradima i maslinicima, koji su stradali u katastrofalnom požaru, koji je harao sredinom srpnja 2015. na poluotoku Pelješcu, Korčuli, Istri i nekim drugim dalmatinskim otocima, ponajprije će ovisiti o stupnju i obliku oštećenja, odnosno o tome je li riječ o potpuno ili djelomično izgorjelim trsovima vinove loze ili stabala maslina, ili se pak radi o defolijaciji, uslijed visokih temperatura, odnosno nepovoljnog djelovanja i šteta nastalih izlijevanjem morske vode na nasade poljoprivrednih kultura prilikom gašenja požarišta. Ovisno o stupnju oštećenja, treba napraviti sljedeće:

Sanacija trsova ili sadnja novog vinograda?

• potpuno izgorjele trsove treba zamijeniti novim trsovima (kod mladih vinograda), a ako je riječ o većoj površini i starijem nasadu, preporučuje se uobičajena procedura odmora tla i sadnja novog vinograda nakon četiri do pet godina;
• kod trsova dijelom uništenih vatrom treba skratiti mladice na pola i pričekati s rezidbom do zime. Naime, u pojedinim situacijama strada i dio starog panja, a ponekad samo rozgva, što je teško zaključiti odmah nakon požara. U međuvremenu će sama vinova loza pokazati do kuda je trs oštećen i tako će sam diktirati način i opseg rezidbe;
• u praksi je zabilježen i pokušaj sanacije trsova iznad cijepljenog dijela tj. 4 do 5 cm iznad zemlje, uz dezinfekciju rana i obilnije navodnjavanje. To se ovom prilikom, ipak, ne bi moglo preporučiti, prvenstveno iz razloga nedostatka vlage (ljetni sušni period) i relativno visokog datuma u godišnjem vegetacijskom ciklusu, što ukazuje na to da bi mladice mogle potjerati dosta kasno te postoji mogućnost da naknadno iznikle mladice ne dozore tj. ne odrvene prije zimskog razdoblja. Takav postupak bi bio opravdan kad bi se radilo o ranijem terminu zahvata, obično do sredine lipnja;
• u vinogradima s jakom defolijacijom, kao posljedicom visokih temperatura ili djelovanja morske vode kod gašenja, potrebno je skinuti sav rod, jer grožđe bez lisne mase ne može dozoriti, već je dodatni potrošač hranjiva i još važnije, vode, kroz proces transpiracije;
• u vinogradima s djelomičnom defolijacijom potrebno je prihraniti vinovu lozu folijarnim hranjivima, uz neizostavno korištenje tzv. antistres pripravaka i biostimulatora na bazi aminokiselina. Ti se pripravci mogu naći u prodaji pod različitim trgovačkim imenima: Kendal, Megafol, Polyamin, Siapton, Drin, Bio Plantella Vita.

Regeneracija debla masline

Prije svega, potrebno je procijeniti treba li obaviti potpunu regeneraciju debla ili će se pristupiti sanaciji po skeletnim granama, uklanjanjem nagorenih i suvišnih grana. Ako se radi o potpunoj regeneraciji stabala, takav se postupak može provoditi odmah skidanjem nagorenog debla u razini tla.

U proljeće iduće godine, iz panja će izniknuti na desetine novih mladih izdanaka, koji se selektivno ostavljaju. Prve godine se ostave svi izdanci, da bi se postupnim prorjeđivanjem u narednih 3 do 4 godine dobila nova krošnja, sa 3 do 4 prostorno raspoređena, dobro njegovana izdanka po obodu panja. Prilikom formiranja izdanaka treba paziti da budu što više u tlu, nikako na ostacima panja, jer su ti izdanci jači i teže se lome.

Saniterni rezovi

Što se tiče sanitarnog reza kod nepotpuno izgorenih stabala, u praksi je teško odmah iza požara uočiti granicu između nagorenog ili izgorenog i zdravog dijela. Iz tog razloga, maslinari najčešće ne žure s rezidbom, jer nakon prve obilnije kiše, maslina će iz zdravog dijela izbaciti nove mladice i tako znatno olakšati maslinarima posao oko procjene koliki je radikalni rez potreban. Ili točnije, lakše će se moći procijeniti koji oblik sanitarnog reza treba primijeniti.

Povratni rez na djelomično izgorenim stablima

Iz dosadašnjih iskustava na opožarenim površinama, ako nije riječ o potpuno izgorenim stablima, najčešće se primjenjuje povratni rez, po skeletnim granama bližim deblu. Dakle, nagorene grane i grane s napuklom korom treba skidati do zdravog tkiva. Nastale veće rane poželjno je dezinficirati voćarskim voskom.

Na maslinama sa sačuvanom lisnom masom, kao i kod vinove loze, mogu se primijeniti već spomenuti tzv. antistres pripravci i biostimulatori na bazi aminokiselina (Kendal, Megafol, Polyamin, Siapton, Drin, Bio Plantella Vita). U narednom periodu, s prvim kišama, treba obaviti redovitu jesensku gnojidbu vinograda i maslinika, s organskim i mineralnim gnojivima i to s NPK formulacijama s niskim sadržajem dušika.

Savjetodavna služba, Podružnica Dubrovačko-neretvanske županije
Antun Kotlar, dipl. ing. agr., rukovoditelj podružnice