Ruse oduševila hrvatska graševina

Graševina iz 2008. godine, izborna berba bobica, proizvedena u batinskoj Vinariji Kalazić, oduševila je Ruse. Dogodilo se to na nedavnom Sajmu vina u Moskvi, gdje je vlasnik Vinarije, Slavko Kalazić, bio dio hrvatske ekipe koja je zaslužila Grand prix, osvojen u poprilično žestokoj konkurenciji vina iz raznih dijelova zemaljske kugle. Kalazićeva vina, uz beljska (koja su bila u sklopu Agrokor vina), jedina su branila baranjske boje i, nakon rezimiranja rezultata, odnosno utisaka - u tome uspjela.
- U Moskvu sam otišao u organizaciji HGK, a odlučio sam se za gušća i slađa vina, ali s nešto više alkohola - priča Kalazić, naglašavajući da je rusko oduševljenje njegovim vinima rezultiralo i prvim kontaktima vezanima uz izvoz na ovo milijunsko tržište. Uz kvalitetu, nastavlja Kalazić, na ruku mu ide i zadovoljstvo potencijalnih kupaca cijenom vina.
- Ponudili smo im cijenu od 3,5 do 4 eura za butelju vrhunskog vina - kaže, dodajući da su hrvatska vina još uvijek nepoznata tamošnjem tržištu, gdje je, za sada, svoja vina uspjela plasirati samo nekolicina hrvatskih proizvođača. Do sada je, dodaje, pokušavao s izvozom na zapadno, najviše njemačko tržište, ali mu se čini da Nijemci hrvatske vinare pokušavaju poniziti, budući da za vina plaćaju mizerne iznose, na što su ih navikavali pojedini izvoznici, što je većini domaćih vinara neprihvatljivo. U pregovorima je i s kupcima iz Srbije, a za sada se Kalazić vina mogu naći u gotovo svim velikim trgovačkim lancima poput Spara, Kauflanda, Lidla, Metroa i sličnih. Odskočna daska mu je bila jedna mala zagrebačka vinoteka, Vrutak, koja ga je među prvima htjela promovirati, tada još kao nepoznatog vinara. Odnedavno se Kalazićeva vina mogu kušati i u kušaonici na jednom od najljepših mjesta u Baranji, vidikovcu u sklopu batinskog spomenika. Inače, grožđe uzgajaju na 102.000 trsova, što odgovora normalnoj sadnji vinograda na 30-ak hektara površina. Oni su trsove sadili nešto gušće, na površini od 16-ak hektara. U asortimanu im je deset vrsta crnog i bijelog vina, a prosječno proizvode 140.000 butelja godišnje.

Aplauz crnom pinotu

Cilj HGK bio je prezentirati Rusima hrvatsku ponudu pa su sa sobom vodili i vrsne kuhare, koji su u Moskvi održali nekoliko radionica. Bit priče, objašnjava Kalazić, bilo je sljubljivanje određenih vina s nekim jelima, ali na način da povežu zelenu i plavu Hrvatsku. Rusi su zapljeskali kombinaciji njegovog crnog pinota s morskim jelima, dok osobno preporučuje kušanje tog elegantnog vina s pečenom peradi, poput purice, patke ili guske.

Autor: Ivica GETTO