Registrirano 34.000 hektara vinograda, a u EU nema sadnje novih

U sklopu nedavnog zatvaranja poglavlja 11. Poljoprivreda i ruralni razvoj, Hrvatskoj je prijavila da ima registrirano 34.000 hektara vinograda, što je važno jer u EU nema sadnje novih vinograda, čak se i potiče krčenje starih vinograda.

U Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja kažu da je riječ o statističkom podatku DZS-a, koji je evidentirao 34.000 hektara vinograda, jer novi sustav ARKOD, kojim je evidentirano nešto manje vinograda (oko 27.000 hektara), još nije završen.

Naime, brojni vikendaši u kontinentalnom dijelu Hrvatske, u prvom redu u Varaždinskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji, nisu prijavili vinograde, kojima se bave iz unosnog hobija.

Ipak, cilj projekta uspostave Vinogradarskog registra u Hrvatskoj, koji je novina i u zemljama EU-a, jest stvaranje jedinstvene baze podataka vinogradarstva i vinarstva, kojim će se omogućiti praćenje i provjera potencijala proizvodnje vina za tržište. Registar će imati i važnu ulogu u sustavu poticaja i pri organizaciji tržišta vina.

Ovako je bez valjanih podataka sve do nedavno vladala fama da u Hrvatskoj ima blizu 60.000 hektara vinograda. No, realno je taj broj gotovo dvostruko manji, kao i proizvodnja vina za tržište.

Proizvodnja vina u Hrvatskoj, kojeg imamo više nego što su domaće potrebe, pala je prošle godine na 1,27 milijuna hektolitara, dok je još 2008. godine iznosila oko 1,35 milijuna hektolitara.

Registriranih vinograda je oko 150.000, a većina ih je površine do pola hektara, što ukazuje na to da je jako puno onih koji se vinarstvom bave iz tradicije, pri čemu znatan dio proizvedena vina ostaje na obiteljskom gospodarstvu.

Prema Upisniku proizvođača grožđa, uneseno je oko 18.000 proizvođača vina i voćnih vina koji posjeduju oko 20.000 hektara vinograda. Ali, riječ je samo o vinogradarima i vinarima koji svoje vino stavljaju na tržište.

Podaci u vezi s Vinogradarskim registrom pohranjeni su u digitalnu alfanumeričku bazu podataka. Nakon usklađivanja zakonodavnog okvira bit će preneseni u sustav LPIS, što su označene poljoprivredne površine koje koristi pojedino poljoprivredno gospodarstvo.

Sav nadzor vezan uz veličinu vinograda mora se zasnivati prije svega na Vinogradarskom registru. Naime, uredbom Europske komisije propisano je da države članice EU-a vode vinogradarski registar s ažuriranim podacima o veličini površina pod vinogradima, koja mora biti u bazi podataka, sustavu identifikacije poljoprivredne čestice, odnosno administrativnoj kontroli sukladnoj integriranom sustavu (IACS).

Vinogradari se nadaju da će Vinogradarski registar smanjiti papirologiju, ali i uvesti više reda na domaćem tržištu vina. Naime, zadnjih je godina značajno povećan udio trgovinske razmjene vina u odnosu na domaću proizvodnju. Razmjena je povećana 14 posto, pri čemu je uvoz, količinski promatrano, višestruko veći od izvoza.

Ipak, vinogradarski registar trebao bi zaštititi domaću proizvodnju vina te osigurati veći izvoz, jer nakon njegove uspostave više neće biti potrebna izvozna dozvola za neke zemlje.

Autor: MARINKO PETKOVIĆ