Rat za prošek

Dalmatinski vinari ogorčeni su viješću da nakon ulaska Hrvatske u EU neće smjeti koristiti ime prošek za svoje desertno vino, a jednako su ogorčeni i na hrvatsku Vladu koja im je tu informaciju dala tek ovih dana. Dosad nisu potezali to pitanje jer su prošek smatrali generičkim nazivom poput votke ili rakije pa ih je ovakav rasplet situacije iznenadio, ali ne gube nadu da bi sve ipak moglo dobro završiti. Unatoč tome što smatraju da se pregovarački tim nije dovoljno trudio zaštititi originalni hrvatski naziv, vinari ipak ne gube nadu i povjerenje u institucije države te od njih očekuju da se u Bruxellesu izbore za naziv.

Sličan slučaj s opolom

- Postoji postupak da se to riješi pravnim sredstvima, unutar EU, tako da se nama prizna pravo na ime koje već postoji i koje ima tradiciju - rekao nam je Želimir Bašić iz Zadružnog saveza Dalmacije, koji je jedan od najvećih hrvatskih poznavatelja prošeka i vina uopće. Državne institucije time bi se trebale pozabaviti, smatra Bašić, zato što pojedinci ne mogu zaštititi ime, nego samo vlastitu robnu marku. Smatra da je u slučaju prošeka zakazao i Zavod za intelektualno vlasništvo jer nije reagirao na talijanski potez kojim su zaštitili ime prosecco.

- Imali smo sličan slučaj kad je netko htio zaštititi ime opol. Tada smo reagirali i spriječili smo to - kaže Bašić i dodaje da dalmatinske vinare muče i drugi problemi poput onoga da se pred stečajem nalazi pet dalmatinskih vinarija. Smatra da bi odricanje od imena bila sramota za Hrvatsku te da bi to bila prodaja naše prošlosti i dijela naše kulture.

Da još uvijek nije sve izgubljeno, smatra i ugledni hvarski vinar Andro Tomić koji optimizam temelji na gotovo identičnom primjeru koji je EU već riješio.

Vinsanto - poučak EU

- Sličan spor bio je između Grčke i Italije, također zbog imena za vino. Grci su uspjeli dokazati da na njihovu otoku Santorini postoji tradicija proizvodnje vina pod imenom vinsanto pa se danas isto ime koristi i grčka i za talijanska vina - kaže Tomić.

U to smo se i uvjerili uvidom u dokumente EU objavljene na internetu iz kojih proizlazi da je i za određena talijanska vina iz regije Toscane te za grčka vina s otoka Santorini dopušteno koristiti naziv vinsanto. Tomić kaže da vinari neće odustati u pokušaju da prošek “preživi” ulazak Hrvatske u EU, a da nije sve gotovo, proizlazi i iz izjave bivše članice pregovaračkog tima Ružice Gelo koja je za Slobodnu Dalmaciju izjavila da RH još uvijek može pokrenuti postupak pred EK.

U Njemačkoj je prošek poznatiji od prosecca

Apsurdno je da su Talijani zaštitili svoj prosecco i da mi sad ne smijemo koristiti ime prošek, smatra Želimir Bašić i dodaje da je, primjerice, u Njemačkoj hrvatski prošek poznatiji od talijanskog. Čak se postavlja i pitanje, kaže, je li izvorno ime poteklo iz Dalmacije ili Italije. Tradicija proizvodnje prošeka u Hrvatskoj postoji od 16. stoljeća, naglašava Bašić, a to potvrđuje i hvarski vinar Andro Tomić.

- Zvao me prijatelj i kaže da postoji zapis iz 16. stoljeća i kako u njemu piše da kraljica Livija zahvaljuje na dugom životu koji je rezultat toga što je pila prošek iz Istre - kaže Tomić.

Autor: Vanja Moskaljov

Foto: RGBStock.com

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor