Rastuće zalihe vina stvaraju gužvu na domaćem tržištu

Ovogodišnju berbu na području poluotoka Pelješca nećemo dugo pamtiti. Urod je nešto veći od prosjeka, ali je berba po kvaliteti prosječna. Ne možemo reći da je loša, ali prethodne tri godine imali smo visokokvalitetne berbe za pamćenje, a ovogodišnju ćemo eventualno pamtiti po tome što se protegla do druge polovine listopada.

Uz to što je prinos bio oko 40 posto veći, dobro je i to što je grožđe bilo zdravo. No možda bi bilo bolje da su prinosi bili manji jer su na rod došli i novi vinogradi, pa će se još više povećati zalihe vina. Njih je pak na domaćem tržištu sve teže prodati, a druga tržišta još uvijek nismo u dovoljnoj mjeri osvojili. Stoga, po mojoj procjeni, imamo viškove vina u svim kategorijama i imat ćemo ih još više ako svi skupa nešto ne poduzmemo. Jedini izlaz je proboj na tržišta zemalja koje nemaju vlastitu proizvodnju ili ona nije značajna, a potrošnja vina na tim je tržištima u porastu. Takvih zemalja ima, i to su prije svega skandinavske zemlje, Velika Britanija, Irska, Kina, zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza...

Plavac mali kao naša najpotentnija sorta sigurno može biti glavni adut, iako ne treba zanemarivati proizvođače iz drugih naših vinogradarskih regija jer u raznim krajevima imamo iznimno kvalitetnih proizvođača. Što se tiče ocjenjivanja vina, moram primijetiti kako bi bilo dobro da na njih šaljemo naša najbolja vina, kako se ne bi ponovilo da jednom Parkeru, kao najpoznatijem svjetskom kritičaru vina, budu ponuđeni predstavnici plavca malog koje on ocijeni dosta nisko iako su pri tom pojedini plavci dobili visoke ocjene i dobro prošli.

Doduše, stoji i opaska da se Parker nije dosad često susretao s plavcima i da nema iskustva s tom našom autohtonom sortom koja je bitno drukčija od drugih. Ipak, u svijet moramo ići s najboljim što imamo.

Zato vinari puno očekuju od uključivanja države u brendiranje Hrvatske kao vinske zemlje. Činjenica je da taj posao može obaviti jedino država, jasno uz usku suradnju s Komorom, vinarima i vinarskim udrugama. Pri tome svaki vinar treba individualno voditi računa o prodaji svog vina. Stoga je dobrodošla i novoosnovana koordinacija vinara, koja bi trebala postaviti jasna pravila igre. Moguća prepreka za uspjeh te inicijative je “soliranje”, odnosno dječje bolesti koje su i do sada bile uteg zajedničkom uspjehu. Da se jasnije izrazim: ne bi bilo dobro da pojedinci opterete zajednički cilj svojim interesima i da takva inicijativa bude iskorištena za samopromociju pojedinaca. Osim vinara, komora i državnih institucija ne bi na odmet bilo koristiti usluge svjetski poznatih marketinških stručnjaka i stručnjaka za promociju i brendiranje, što nama nedostaje i uvijek nam je nedostajalo. Potrebno je nešto kvalitetno napraviti jer su zalihe vina sve veće i ima ih u svim kategorijama.

To na domaćem tržištu stvara veliku gužvu, a ona će biti još veća kada uđu visokokvalitetna svjetska vina kojih na našem tržištu još nema u velikom broju. Moja tvrtka se ozbiljno pripremila za to pa smo i ove godine investirali u proširenje podruma. Trenutačno imamo 1000 metara četvornih ukusno uređenog prostora za prijam gostiju, vinski arhiv i barique bačve, tako da sada imamo jedan od najljepših obiteljskih podruma u Hrvatskoj. To nam je važno jer dobar dio svoje proizvodnje prodamo u vlastitom podrumu, i to organiziranim grupama turista.

Autor: PV