• Plasman vina
  • 18.08.2014. 17:45

Raste izvoz EU vina na vanjska tržišta

Politika proizvodnje i plasmana vina će biti različita za vina predviđena za EU tržište i ona za plasman izvan EU. Predviđa se ograničavanje proizvodnje vina na OPG-ovima, što bi osiguralo povoljne kreditne linije za zadruge kako bi proizvodile više, ali po nižim cijenama.

Foto: depositphotos.com
  • 416
  • 40
  • 0

Kakva su europska pravila za uzgoj nasada vinograda, proizvodnju i plasman vina, objasnili su nam na Okruglom stolu održanom na ovu temu na međunarodnoj manifestaciji vinogradara i vinara "Sabatina".

Tom prigodom je istaknuto od strane predstavnika EU, gospodina Arnaud Petita iz Francuske, direktora sektora za vino i druge poljoprivredne proizvode, kako je "okupljanje vinara u zadruge danas od velike važnosti, ne samo zbog zajedničkog nastupa na tržištu, već i zbog pravila koja će uskoro zaživjeti u EU." U nekim zemljama postoje zadruge koje se bave isključivo plasmanom proizvoda. Posebno u Britaniji postoje zadruge koje se bave samo lobiranjem i distribucijom proizvoda. Istaknuto je i to kako je njihova uloga braniti interese zadruga unutar EU i predstavljati ih u Bruxellesu u skladu zakonskih odredaba pod kojima se odvija proizvodnja.

Poljoprivredne zadruge moraju sudjelovati u rješavanju problema

Isto tako, zadruge brinu i o mirovinskoj i zdravstvenoj zaštiti poljoprivrednika. Skrbe se o ukupnoj poljoprivrednoj politici. Druga njihova misija je da predstavljaju izvor informacija za članove unutar asocijacije. Informiraju sve poljoprivrednike o pitanjima o kojima se raspravlja u Bruxellesu. Sve članove predstavljaju ostalim institucijama u Bruxellesu, jer se o proizvodnji i ostalim pitanjima tamo odlučuje.

"Poljoprivrednici svih zemalja članica moraju se zajedno dogovarati i stoga moramo biti stalno nazočni u Bruxellesu, kako bi poljoprivredne zadruge svih zemalja mogle izraziti svoja stajališta, svoje želje i potrebe, direktno ispred institucija EU. Poljoprivredna proizvodnja EU je vrlo različita i provodi se dosta vremena kako bi raspravili probleme unutar naših članica. Na taj način dolazimo do zajedničkih stavova koje onda možemo dalje predstaviti. Naša institucija godišnje održi 200 sastanaka na kojima se raspravlja sva problematika", rečeno je na Okruglom stolu.

Tržišta za vino su većinom izvan EU

Europska unija je u stagnaciji glede trošenja poljoprivrednih proizvoda. Populacija unutar EU je stabilna što se tiče demografskih kretanja. Potrošnja vina također ulazi u jednu ideologiju umjerene potrošnje. Kada se razmotre sve statistike, zaključak je da se tržišta za vino nalaze izvan EU. Najbolja tržišta su zemlje u razvoju koje troše sve više i više vina.

Jedno od najperspektivnijih tržišta je Kina. To je tržište gdje se mogu plasirati velike količine vina. Proizvodnja poljoprivrednih proizvoda u pojedinim članicama EU je još uvijek mala i stoga se dosta uvozi iz zemalja izvan EU, a cijene osciliraju već nekoliko godina. Poljoprivredni proizvodi koji se troše u EU, uvoze se svake godine u ogromnim razmjerima. To je karakteristika svjetskog tržišta, baš kao i oscilacija u cijenama. Još je jedan drugi element važan u poljoprivrednom sektoru, posebice u proizvodnji vina.

Organizacija proizvođača u vinarskoj industriji, njihovo zajedništvo i zadrugarstvo je ključan faktor u proizvodnji. Nužno je da se proizvođači vina udružuju kako bi smanjili ulazne troškove u proizvodnji. Isto tako, jedna konstatacija kod poljoprivrednih proizvođača EU je ta da su troškovi nešto niži nego drugdje.

Predviđa se porast izvoza vina izvan EU

2005. i 2006 godine, stanje na tržištu vina je bilo dosta nestabilno i neki vinogradari su vadili svoje nasade vinograda. Sada se očekuje određena stabilizacija i predviđa se porast u izvozu van EU. "Ovo što mi proizvodimo namijenjeno je tom tržištu. Španjolska i Italija su prve zemlje EU po proizvodnji vina i one čine preko 50 % europske proizvodnje i one kao i neke druge zemlje traže vanjsko tržište. Ako to ne urade, onda moraju prodavati unutar EU, a tada i cijene padaju. Kod Francuske postoji jedna specifičnost jer ona proizvodi uglavnom za vanjsko tržište. Njemačka i Portugal imaju vrlo jaku izvoznu politiku.

U posljednje vrijeme EU sve više izvozi ono što se traži jeftinije, pakiranje od tri, pet i 10 litara, posebno u Kinu koja je sve bolji uvoznik i u posljednjih par godina uvezla je veći dio europskog uvoza. Pakovanje u tri pet ili 10 litara ne znači da je kvaliteta vina slabija, već je pogodnije za sklapanje ugovora kod prodaje većih količina. Potrošači zemalja u razvoju ne prave razliku između australskih, novozelandskih ili europskih vina. Na taj način mogli bi pridobiti te potrošače uvjeravanjem da se u EU proizvode kvalitetnija vina. Svake godine se uloži milijardu eura na proizvodnju vina u EU, kako bi se proizvodile i nove vrste vina.

EU zakonodavstvo će se promijeniti po pitanju proizvodnje vina

U Europi imamo u ovom trenutku jednu evoluciju u proizvodnji vina baziranu na geografskom podrijetlu. Što se tiče plasmana izvan europskih zemalja, oni troše vina s manjim postotkom alkohola (12 - 13 %), i sa malo više sladora. Ako se u Kini podigne plasman za 5 %, to u EU znači 25 %. Unutar EU osjeti se jedan pritisak nevladinih udruga za smanjenje potrošnje vina pa se shodno tome provodi i program umjerenog trošenja vina. Od 2014. će se EU zakonodavstvo promijeniti po pitanju proizvodnje vina" zaključak je stručnjaka.

Dakle, proizvodnja će se i dalje nastaviti, ali će trebati proizvoditi više različitih vina. Politika proizvodnje i plasmana će biti različita od one za EU i one za plasman izvan EU. Predviđa se zakonom ograničiti proizvodnja vina u obiteljskim domaćinstvima i ako se to usvoji, osigurat će se povoljne kreditne linije za zadruge, kako bi proizvodile više, ali po nešto nižim cijenama. Ustrojit će se i bolja koordinacija na marketingu plasmana na tržišta van EU. Poznato je i da EU stalno pregovara s velikim potrošačima izvan EU kako bi mogli što veće količine vina proizvedenih u EU - plasirati izvan nje.

Foto: depositphotos.com


Tagovi

Pravila za uzgoj Nasadi Vinograd Proizvodnja Plasman vina EU Ograničenje proizvodnje Kreditne linije Zadruge Geografsko podrijetlo Zakonodavstvo Njemačka Portugal Ulazni troškovi Evolucija troškova Organizacija proizvođača Vanjska tržišta


Autor

Tomislav Drezga

Dugogodišnji suradnik brojnih časopisa kao što su: Nova Zemlja, Zadrugar, glasilo Zadružnog Saveza Dalmacije, Glas slavonije - Agro Glas, Gospodarski list, Nova zadruga. Novinarstvom se bavi od 1989. godine.


Partner

Zadružni savez Dalmacije

Kamila Tončića 4, 21000 Split, Hrvatska
tel: +385 21 348 365, e-mail: [email protected] web: http://www.zsd.hr/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Panjevi su povađeni, dio terena se ravna i nasipava a drugi dio će za vikend biti potanjuran nakon o... Pročitaj cijelu bilješku »