Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Uređivanje podruma
  • 03.09.2011.

Priprema podruma za berbu

Za postizanje vrhunske kakvoće vina, osim dobrog i zdravog grožđa, važan je kvalitetno pripremljen podrum, čiste posude i ostali pribor koji se koristi tijekom prerade te kontrolirana prerada i fermentacija mošta.

  • 3.283
  • 120
  • 0

Čistoća je pola zdravlja, stara je izreka koja i te kako vrijedi i za vino. Čist podrum je neophodan u proizvodnji kvalitetnih i vrhunskih vina te može spriječiti neke neželjene mikrobiološke promjene tijekom proizvodnje vina. Dio vinskog podruma u kojem se obavlja prerada grožđa i fermentacija mošta veoma je važan i mora zadovoljavati određene sanitarne uvjete. Zidovi moraju biti pokrečeni ili popločeni, kanalizacija i ventilacija ispravni zbog regulacije temperature i vlažnosti.

Optimalna temperatura u podrumu je 12-15 °C, iako je u ljetnim mjesecima često i iznad 20 °C. Često se pri visokoj relativnoj vlažnosti zraka javlja plijesan neugodnog mirisa koja može negativno djelovati na vino.

Plijesan je potrebno ostrugati sa zidova i zid poprskati 5%-tnom otopinom modre galice. Kad se zidovi dobro osuše, poželjno ih je premazati vapnenim mlijekom.

Neposredno prije berbe, podrum se dezinficira sumpornim dioksidom, tako da se na svaki 1m3 zapale 1- 2 sumporne trake koje moraju biti visoko obješene.

Nakon dan-dva podrum treba dobro prozračiti. Podove treba isprati vrućom vodom pod tlakom. Ukoliko postoji opasnost od ograničene opskrbe vodom tijekom berbe, preporučuje se pripremiti dovoljno vode u pričuvi.

Održavanje drvenih posuda

Nove drvene bačve u podrumu prije uportebe treba oviniti. Na taj način uklanjamo boju, tanine i druge gorke spojeve koji mogu negativno djelovati na vino. Bačve se mogu oviniti toplom ili hladnom vodom i zaparivanjem pregrijanom vodenom parom. Drvene bačve moramo zatopiti ako su rasušene, obojiti metalne obruče da ne hrđaju i izolirati sve metalne dijelove koji neposredno dolaze u dodir s moštom i vinom.

Za izolaciju metalnih dijelova koristi se parafinski vosak ili posebna vrsta lakova koji se upotrebljavaju u prehrambenoj industriji. Korištene bačve se isperu hladnom vodom dok ne krene čista voda iz njih, zatim ih treba oprati vrelom vodom, isprati hladnom i osušiti.

Pri zadnjem ispiranju na svakih 30 L vode se može dodati 50 g vinske kiseline. Kad su bačve potpuno suhe u njima se mogu zapaliti sumporne trake, jer u kontaktu s vodom može nastati sumporna kiselina koja nikako ne smije biti pristuna ni u bačvi ni u vinu!

Osim tzv. suhog konzerviranja, postoji i mokri postupak pri čemu se na 100L vode dodaje 1 L sumporaste kiseline ili 120g vinobrana i 120g vinske kiseline. Kako biste bačvu sačuvali zdravom, ovaj postupak mora biti redovit i obavezan. Važno je napomenuti kako još nitko nije uspio proizvesti dobro vino u loše održavanoj i bolesnoj bačvi.

Sumporne trake moraju visiti na žici u sredini bačve, a za svakih 100L zapremnine dovoljna je jedna traka. Bolesne, octikave bačve su najčešće posljedica čuvanja male količine vina u njima u kojem se onda razmnože octene bakterije. Takve bačve obavezno treba liječiti jer su izvor zaraze za vino. Postoji nekoliko postupaka liječenja bačve, primjerice, zaparivanjem kroz otvor za vrelnjaču dok se bačva ne zagrije s vanjske strane. Drugi je način da se bačva ispere hladnom vodom i napuni vrućom u kojoj je rastopljena soda (5 kg sode na 100 L vode), zatvori i valja 20-30 minuta.

Soda se otapa u vreloj vodi pri čemu treba biti vrlo oprezan, jer reakcija zna biti vrlo burna, pa može doći do opeklina. Važno je upamtiti da se soda uvijek dodaje u vodu, a ne obrnuto!

Kad se voda ohladi, ispraznimo bačvu i unutra ubacimo sitni šljunak i 30 L hladne vode te opet valjamo bačvu dok ne skinemo sve sluzave tvari.

Bačvu tada naizmjence ispirati hladnom i toplom vodon i preko noći je ostaviti napunjenu hladnom vodom. Ujutro ispustiti vodu i oviniti bačvu otopinom vinske kiseline (50 g na 10 L
vode).

Pljesnive bačve prepoznajemo po sivozelenoj plijesni koja se nalazi s vanjske i unutrašnje strane. Ukoliko je na bačvi malo plijesni, postupa se kao i kod octikavih bačava, a ako je bačva potpuno pljesniva, potrebno ju je rastaviti, strugati dužice do zdravog drva, pa ponovno sastaviti i postupati kao s novom bačvom.


Izvori

Gospodarski list


Tagovi

Podrum Vino Dezinfekcija Berba Mošt Fermentacija Bačve Burad

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

1. Susret ratara Hrvatske održava se danas i sutra u Gospodarskom centru u Osijeku