• Dalmacijavino
  • 03.07.2019. 10:30
  • Šibensko-kninska, Drniš

Povratak Dalmacijavina, svježe vino specifične arome R'kaciteli izvozit će u SAD

Dalmacijavino danas ima 67 zaposlenih, a ciljevi su unaprijediti i modernizirati proizvodnju, kao i kvalitetu proizvoda. Tvrtka ima potencijal za ozbiljan rast i na domaćem i na stranom tržištu, kaže nova direktorica Dalmacijavina Kristina Pinkert.

Foto: Dalmacijavino
  • 904
  • 178
  • 0

Tvrtka Dalmacijavino, nakon kalvarije stečaja, konačno je 2016. godine dobila novog vlasnika. Luka Diel-Zadro proizvodnju je vina vratio u vinariju kod Drniša, gdje je u Petrovu polju 200 hektara vinograda, a tvrtka ima i novu upravu, koja je, naglašavaju. spremna za velike izazove u godišnjoj proizvodnji vina od milijun litara.

Iz Baranje u Dalmaciju i čeka svoju prvu berbu  

Direktorica vinarije Dalmacijavino Kristina Pinkert, došla je prije tri mjeseca iz obiteljske vinarije u Baranji u Drniš i tek čeka u Dalmaciji svoju prvu berbu. Kakva će berba biti, kaže, znat će nam reći kad sve grožđe, a ima ga jako puno, bude u tankovima. Dodaje da je dolazak bio jedan veliki profesionalni izazov, velika promjena, izlazak iz osobnog komoditeta, ali i prilika za učenje i iskušavanje sebe.

"Volim izazove, svidio mi se pristup i koncept, uvjeti i tako sam odlučila s istoka doći na jug Hrvatske, što je velika promjena i u enološkom smislu. Radim u Drnišu, jer vino je živa stvar i stvari se bolje vide kad izađete iz ureda u najveći okrupnjeni vinograd u Dalmaciji. Dočekali su me vrhunski ljudi i profesionalci s kojima odlično surađujem.

Direktorica Dalmacijavina Kristina Pinkert

Dalmacijavino ima danas 67 zaposlenih, a ciljevi su unaprijediti i modernizirati proizvodnju, kao i kvalitetu proizvoda. Tvrtka ima potencijal za ozbiljan rast i na domaćem i na stranom tržištu. Prve degustacije i blend testovi pokazali su da smo savršeno pogodli, posebno s R'kacitelijem, i dobili smo poziv za izvoz vina u SAD što je velika prilika koju ćemo znati iskoristiti i veliki zalog za buduće uspješno poslovanje", ističe Pinkert.

Dalmacijavino, iskreno, većina tržišta povezuje sa žestokim alkoholnim pićima i bezalkoholnim brendom Pipi, koji su uspjeli opstati sve ove godine. Manji broj ljudi tu tvrtku povezuju s vinom, a i vina koja su imali, ne pamtimo po istaknutoj kvaliteti.

"Na nama je, kaže Kristina Pinkert, da tu percepciju promijenimo iz korijena, a da ne vjerujem da možemo, a tek smo počeli, ne bi se ni upuštala u za mene veliki izazov. Inače, kaže, posao ne trpi rodne podjele, koji su učestali stereotipi, jer posao ili znaš ili ne, ali je točno da je vinarstvo kod nas do prije deset godina bilo isključivo 'muška priča'. Sad to već duže nije jer žene uspješno vode velike vinarije u Belju, Iločkim podrumima, Kutjevu, Orahovici, Mladini ... Kristina Pinkert je po struci završila turistički menadžment, ali zahtjevan vinski zanat, zbog kojeg je bilo i suza, ispekla je u obiteljskoj vinariji.      

Član uprave i direktor financija Dalmacijavina Ivan Kuštra kaže da s dolaskom novog vlasnika počinje rekonstrukcija cijele tvrtke pa i snaženje vinskog dijela. "Ugašene su male, nerentabilne vinarije po otocima, a i prostor u Splitu bi u budućnosti trebao biti samo distributivni centar. Vinska priča Dalmacijavina seli se u vinariju u okolici Drniša, koja još nije tehnološki na nivou na kojem bi trebala biti, ali i na tome se radi. Vinogradi su u koncesiji, koja istječe za dvije godine i postupak nastavka koncesije je u fazi rješavanja s lokalnom upravom," kaže Kuštra.   

R'kaciteli iz Drniša nakon 30 godina izlazi na tržište SAD-a

Prvo, doveli su mladog i perspektivnog enologa Viktora Zdilara. On je iz Imotskog, koji ima sličan teroar kao i Drniš, tako da ima potrebno predznanje o mogućnostima koje ova vinska regija, s dosta autohtonih sorata, pruža. Po vinima koje su donijeli na Vinske razgovore u Zagreb, vidljivo je da idu dobrim putem i da je novi smjer Dalmacijevina dobar. Primjerice, kušao se debit, suho bijelo vino, slamnato do zlatno žute boje, diskretne arome i punog okusa, karakterističnog za drniško područje iz kojeg dolazi. Vino je srednje jakih alkohola, te je idealno radno vino za svaki dan.  

R'kaciteli izlazi na tržište SAD-a

S druge strane, R'kaciteli, ova sorta neobičnog naziva, porijeklom je iz Gruzije, koja ima najviše autohtonih sorti grožđa na svijet. U vinogradima Dalmacijavina, na čak 40 ha, prisutna je već 30 godina, no ove godine je po prvi put nude kao monosortno vino u 30.000 boca. Ovo svježe vino specifične arome i okusa te nešto izraženijih kiselina, nekima sliči na graševinu, iako njegovi tvorci to neće iz marketinških razloga, nikako priznati.

"Od bijelih vina, tu je i sv. Cecilija, dobivena od autohtone dalmatinske sorte maraštine, koja bi kao i plavina i pošip, koji se dosta sadi u Dalmaciji, iako je osjetljiv na vlagu i bolesti, trebali više saditi kod nužne obnove starih vinograda, ističe Zdilar.

Merlot je najzastupljenija sorta Dalmacijavina, 300.000 litara vina godišnje, koja se uzgaja na Petrovom polju, a koje sadržava najbolje od sjevera i juga u Dalmatinskoj zagori. "Merlot barrique vrhunsko je crno vino proizvedeno od istoimene sorte grožđa s biranih lokacija Petrova polja. Nastaje odležavanjem u hrastovim bačvama, što ovoj poznatoj sorti daje specifičan i bogat okus. Vino je duboko crvene boje, srednje jakih alkohola i umjerenih i uravnoteženih tanina, ističe Zdilar, koji je prošle godine imao svoju prvu berbu u Dalmacijavinu.

Skriveni dragulj vinarije - plavina 

Skriveni dragulji vinarije Dalmacijavina, dva vina koja još uvijek odležavaju u svojim bačvama, su plavina i cabernet sauvignon, berbe 2018. godine imaju 6.000 litara.  Berba 2018. pokazuje, kaže Zdilar, jako lijepi potencijal, suprotan od onog što se očekuje od sorte plavina. U odnosu na crna dalmatinska vina, ova plavina iznenađujuće je moćna i pitka, a okusom podsjeća na šljivu s tragovima vanilije. Tijelo je srednjeg intenziteta, intenzivne rubin boje sa svim karakteristikama vrhunskog vina. Na tržište ju tek planiraju izbaciti, no u malim količinama kao selekciju. 

Međutim, kako prezentirati plavinu kao sortu, pored plavca malog, koji je dominantan brend na tržištu crnih vina iz Dalmacije? Strancima nije poznata, a većina naših ljudi će odmahnuti glavom na sam spomen plavine. Međutim, ekipa iz Dalmacijavina dokazala je da plavina može biti itekako dobro vino. Dakle, trebalo bi ustrajati u prezentaciji plavine kao sortnog vina, što ovisi o vlasniku, koliko je spreman ulagati u veliku vinsku priču, koje nema preko noći već trebaju godine, što znači dati si truda i vremena i od nje napraviti brend. 

Novi tim Dalmacijavina: direktor financija Ivan Kuštra, direktorica vinarije Kristina Pinkert, prodajni predstavnik Petar Ramljak i enolog Viktor Zdilar (s desna na lijevo)

Ipak, trebalo bi raditi kupaže jer Dalmacijavino ima količine za to i davati im imena po geografskim pozicijama. Lakše je napraviti brend od kupaže merlota, caberneta i plavine te stvoriti brend, nego gurati kao glavni proizvod merlot kojeg imaju najviše. 'Teško možemo konkurirati na otvorenom tržištu svjetskim sortama iako nam je merlot najuspješnija sorta tvrtke i jako poznata!', ističe direktorica Pinkert. 


Fotoprilog


Tagovi

Dalmacijavino Kristina Pinkert R'kaciteli Izvoz


Autor

Marinko Petković

Dugogodišnji novinar s diplomom Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu koji prati poljoprivredu i prehrambenu industriju. Danas na iste teme izvještava za brojne domaće medije. Predsjednik Zbora agrarnih novinara pri HND-u.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi