• Proizvodnja vina
  • 08.12.2012.

Poduzetnik i inovator Dražen Krolo

Strmendolac kod Trilja

  • 5.923
  • 442
  • 0

Srednji poduzetnik i inovator Dražen Krolo ostvaruje svoje projekte koje je zacrtao prije nekoliko godina, doduše nešto sporije uslijed krize, ali ih stalno gura naprijed. Riječ je uglavnom o proizvodnim programima poput građevinske tvrtke Krolodom, obrtničke tvrtke Krolodom za održavanje splitske zračne luke u Resniku, tvrtke Maistas koja se bavi inovacijama. Dakako uspješno ostvaruje i projekt vinove loze i proizvodnje domaćih vina Merlot i Cabarnet Sauvignan u svojoj novo-izgrađenoj vinariji u Strmendocu kod Grada Trilja, a zaokružuje i svoj peti projekt za obradu zdravog otpadnog kamena za gradnju kuća.

Rad i rezultati ključ uspješnog poslovanja

U svojim dvjema obiteljskim tvrtkama u Kaštelima zapošljava između 150 i 250 djelatnika s kaštelanskog, trogirskog, splitskog i sinjskog područja, od kojih ni jedan tijekom proteklih kriznih godina nije dobio otkaz. Naprotiv, taj dugogodišnji ugledni poduzetnik, iako se bavi specifičnom djelatnosti, zapošljava nove ljude kad god se za to ukaže mogućnost, a zaposlenicu ističu kako im je plaća redovita i sigurna te uredno podmiruje i obveze prema dobavljačima i državi. Ako Dražena Krolu, koji godinama obnaša i dužnost predsjednika Županijske obrtničke komore, pitate u čemu je ključ uspješnog rada i poslovanja, reći će vam kako razdoblje financijske recesije, odnosno nedostatak novca, valja nadoknaditi kreativnošću, maksimalnim radom i razumnim poslovanjem odnosno racionalnošću.

«Nemojte se predati, nastavite raditi dodatnom energijom, snagom jer samo rad i rezultati najviše mogu svima pomoći. Baš kako trkač vježba brzinu na stazi od 100 metara, tako i obrtnik mora trenirati svoje znanje, sposobnosti i vještine kako bi postigao svoj cilj», ukratko poručuje Krolo svim obrtnicima, dakako i djelatnicima u seoskom turizmu, dodajući kako ni aktualna globalna kriza nje vječna, kao ni sve prethodne, te da manje dolaze u Županijsku obrtničku komoru raspitujući se što sve trebaju učiniti da bi zatvorili svoj obrt.

Obrtnik mora trenirati znanje kao što trkač vježba brzinu na 100 metara

Naime ovih smo dana Dražena Krolu zatekli na njegovu imanju u Strmendocu, živopisnom mjestu triljsko-cetinskom kraju, gdje je na kupljena tri hektara zemljišta prije pet godina zasadio 15.000 trsova vinove loze, četiri različite vrste (Chardonnay, Cabarnet Sauvignon, Merlot i Crljenak kaštelanski), podigao novu vinariju, obiteljsku kuću i otvorio radionicu za inovacije, te gdje je u prizemlju nove kuće otvorio još jedan novi proizvodni pogon.

Iako je zaokupljen poslovima na imanju u Strmendocu kod Trilja, Dražen je sa suprugom Karolinom imao pune ruke posla pripremajući domjenak za rodbinu, poslovne prijatelje i poznanike u povodu visoke nagrade Zlatne ruke koju je dobio od Hrvatske obrtničke komore za ostvarene iznimne poslovne rezultate, zapošljavanje i inovatorstvo, promidžbu hrvatskih proizvoda na inozemnom tržištu, te osobit doprinos na poticanju i razvoju komorskog sustava. Dražen podsjeća i na jednu od visokih osvojenih nagrada koju je dobio na najvećem hrvatskom ocjenjivanju vina u hotelu Le Merdien Lav u sklopu splitskog sajma GAST. Naime taj novi vinogradar i vinar je na domaćem i inozemnom tržištu s prvom godinom proizvodnje i u jakoj konkurenciji međunarodno priznatih i dugogodišnjih vinara dobio srebrnu medalju za domaća vina Merlot i Cabarnet Sauvignon. Priznao nam je kako su mu i ta priznanja motivacija u radu najavljujući kako će vinovom lozom zasaditi još desetak hektara zemljišta. Ujedno kaže kako se taj njegov projekt itekako uklapa u promicanje seoskog turizma.

Krolini projekti i na promicanju seoskog turizma

«Prvu nagradu Zlatne ruke mi je predala premijerka Jadranka Kosor na 48. međunarodnom sajmu obrtništva u Zagrebu što mi je bila posebna čast, koja mi je i dodatni motiv u radu, ujedno i obveza sada i ubuduće. Nagradu sam dobio za najbolju inovaciju - ražanj s roštiljem, otporan na koroziju, koji pokreće unutarnji motor na baterijski pogon. Taj je moj nesvakidašnji proizvod već pronašao svoje mjesto na tržištu, a probnu proizvodnju ražnja s gradelima sam pokrenuo prije nekoliko godina u svojoj tvrtki 'Maiestas' u Strmendocu, rodnom mjestu, gdje tri stalno zaposlena stručnjaka na tokarskom stroju godišnje ručno proizvedu nešto više od 1200 ražnjeva», ističe Krolo objašnjavajući:

«Taj moj najnoviji proizvod osvaja domaće tržište, a prepoznatljiv je gotovo na svim kontinentima. Problem je u tome što se pojavio baš u vrijeme globalne krize pa ljudi ne mogu izdvojiti sredstva za ražanj, iako mu je cijena prikladna. Ali nakon što crkne kriza, i taj će se proizvod bolje prodavati, a i ljudi ću više zaposliti pa će krenuti punim proizvodnim kapacitetom.» Najavio je Krolo, vlasnik više tvrtki i ugledni poduzetnik, koji je u više od dva desetljeća rada postigao iznimno velika poslovna dostignuća u obrtu i na promicanju obrtništva i srednjeg poduzetništva. Ponosi se svojim rodnim selom ističući kako se njegovi roditelji, niti itko u obitelji, nikad nije bavio poduzetništvom, nego isključivo poljodjelstvom. Krolo kaže kako je želja za uspjehom bio ključni moment u njegovoj radnoj i životnoj praksi, dakako uz upornost te uspješno spajanje prakse i teorije. Voli reći kako se još nitko nije rodio tako pametan da bi spoznao neke najvažnije stvari odnosno zakonitosti u poduzetništvu, bez rada i ulaganja, riskiranja i odricanja.

Inovator ražnja s roštiljem i ekološkog građevinskog stroja za kamene vace

«I dalje ću se redovito baviti inovacijama. Upravo dorađujem jedan ekološki građevinski stroj za proizvodnju kamenih vaca. Riječ je o stroju koji se oblikuje zdravi otpadni kamen iz kamenoloma i starih kamenih kuća, kamen kojim se zidaju nove kuće. Stroj je, nakon što sam ga završio, odmah stavljen u funkciju. Tim sam proizvodnim projektom otvorio još nekoliko radnih mjesta i zaposlio nove ljude. To je puni pogodak, tim više što su povratnici iz grada na selo u ovom kraju zainteresirani za obnovom svojih starih i gradnju novih kamenih kuća, kao i u obnovi eko-etno sela. Ujedno ću, osim dviju tvrtki u primorju, razvijati i obiteljsku vinariju u Strmendocu u kojoj sam ove godine preradio do 30 tisuća litara kvalitetnih domaćih vina preraditi, a iduće godine ću ponuditi tržištu i još desetak tisuća boca crnog vina», upoznaje nas Dražen Krolo, kojemu se zacijelo smiješi budućnost.

Očekuje kako će i taj njegov projekt u budućnosti zaposliti neusporedivo više ljudi nego što ih sada radi u vinogradu i vinariji. Računa kako će u tri projekta u Strmendocu, nakon što se proizvodnja uhoda, zapošljavati do 30-ak, sve s cetinskog, triljskog područja. Ističe kako je svemu, osim brze prometnice Bisko-Čaporice (Trilj), pridonijela autocesta koja je pošla kroz ljuti krš kaštelanskoga, splitsko-solinskoga i omiškoga zaleđa, i nakon što se ta moderna prometnica gradi dalje prema jugu Hrvatske u smjeru Dubrovnika. Ti su hvale infrastrukturni objekti pokrenuli i ine korisne projekte ne samo u Zagoru kamo se svakim danom iz gradova vraćaju njeni sinovi i kćeri, čak i cijele obitelji koje su se odatle iselile još prije nekoliko desetljeća, donoseći sobom i nova iskustva stečena negdje u domovini ili u inozemstvu, obogaćena raznolikošću življenja.

Budućnost se smiješi obitelji Krolo

Osim što se dalmatinskom zaleđu grade nova zdanja, pogoni u gospodarskim zonama, na tom području na djedovini se obnavljaju imanja, vodenice, kovačnice, obnavljaju stare zanate; neki grade i nove kuće i infrastrukturu, sportski objekti, uređuju eko-etno sela čuvajući okoliš; podižu plastenike, proizvode eko-hranu i pčelinji med, uključujući se i u permakulturne projekte te u programe agroturizma, i, inače, seoskog turizma, sajmove; podižu stočne farme, pršutane, sušare mesa, sirane, kamenoklesarske radionice... Dakako, u Zagori se osjeća dah i svježina novoga života gdje niču i novi nasadi voćaka, vinograda... Čini se kako je najživlje, najbučnije u naseljima na rubovima dalmatinsko-zagorskih polja, te nadomak rijeka i jezera, no više se čuje glas potomaka i u ne tako davno napuštenim i zapuštenim selima i zaseocima, ali i u vikendicama na Kamešnici, Svilaji, Kozjaku, Mosoru, Biokovu, Riliću...

Sve potvrđuje kako se u tim živopisnim predjelima Lijepe naše smilja, kadulje, vrijeska i inog ljekovitog bilja, gdje su u funkciji i poznate hidroelektrane, još i stare vodenice, ipak svakim danom ide dalje. Ljudi shvaćaju kako moraju raditi da bi živjeli, i, da bi se održali na svome. Mnogi su se uhvatili motike i mašklina, te obrađuju dolce i vrtače, jer nemaju volova, konja i pluga kao su im nekada imali očevi, djedovi. O traktorima mogu tek sanjati, a ako ga neki od njih i imaju, ne pokreću ga jer im je, kažu, gorivo skuplje nego kad bi na tržnici kupili poljoprivredne proizvode, iako bi ih mogli proizvesti na svojima njivama. Ipak su najsretniji oni povratnici iz gradova na selo, potomci kojima su preci sačuvali starinu, makar i zapuštenu - zemlju, kuće... Sve u svemu, povratak ljudi iz grada se ipak nastavlja više zbog nezaposlenosti, neimaštine i surovog gradskog života, nego radi ljubavi za selom.

Autor: Nedjeljko Musulin


Tagovi

Krolo Poduzetnik Inovator Vinogradar

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Ae! Kakav mrtvi karakter?! :D