Ozbiljan deficit: Fali nam 30 milijuna litara vina, a omotnica neiskorištena

Dok hrvatski vinari postižu svjetske uspjehe s vrhunskim vinima koja osvajaju nagrade na međunarodnim natjecanjima, površine pod vinogradima neprestano opadaju, a proizvodnja ne može zadovoljiti domaće tržište. Idemo u smjeru vrhunske kvalitete i to se vidi kada gledamo izvoz i koliko zarađujemo po butelji u odnosu na uvozna vina.

Međutim, iza te slave krije se apsurd: kontinuirani pad površina pod vinogradima, a onda i proizvodnje, što stvara ozbiljan deficit vina na domaćem tržištu.

“Vina nam ozbiljno nedostaje, godišnje gotovo 30 milijuna litara, a podaci iz studenog prošle godine pokazuju da smo tada već nadmašili 33 milijuna litara uvoza. Izvoz čini tek oko 3 milijuna litara, a pokrivenost uvoza izvozom pala je s gotovo 50 posto prije desetak godina na manje od 30% danas”, rekao je prof. dr.sc. Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK u podcastu Agrokluba, naglasivši da je zato važno da i novac koji dolazi kroz Vinsku omotnicu iskoristimo u cijelosti.

Kako spasiti Vinsku omotnicu od neiskorištenosti

Naime, kroz tu je mjeru vinogradarima i vinarima godišnje na raspolaganju 10 milijuna eura za ulaganja i opremanje vinarija, konverziju vinograda i promidžbu vina. Iskorištenost Vinske omotnice lani je bila tek na razini od 18 posto.

Ključni izazov leži u administrativnim preprekama i nepredvidivosti natječaja.

Vinska omotnica – prilika koja prolazi kroz prste

Radi poboljšanja korištenja ovih sredstava, HGK je prikupila primjedbe vinara iz četiri regionalne organizacije, koji redom navode sporost administracije kao ključni problem.

Na sastanku u Ministarstvu poljoprivrede predložili su neka rješenja. Ističu da se najviše može napraviti pravovremenom najavom natječaja da se vinari pripreme, zatim edukacijom na terenu te bržom obradom prijava.

“Očito su procedure poprilično komplicirane i zahtjevne, da naš administrativni kapacitet vrlo teško to prati. Zbog roka od godinu dana, od kada projekt može biti ugovoren i isplaćen – evaluacija treba biti brža nego kod mjera ruralnog razvoja", ističe Kovačević.

Kaže da ljudi iz Agencije za plaćanja, iz Ministarstva poljoprivrede moraju naći optimalnu sredinu, da bi protočnost dokumentacije bila bolja.

“Nije dobro da prijavite projekt i onda kada on treba ući u realizaciju, gdje ste već osigurali promociju, restorane, enologe, kupili avionske karte… da vam tek tada stiže obavijest da trebate nešto dokumentacijski nadopuniti", upozorava on.

Promidžba vina – najslabija karika

Mjera promocije vina u trećim zemljama najlošije je iskorištena iz Vinske omotnice, to je potvrdio i ravnatelj Agencije za plaćanje u podcastu Agrokluba, kazavši da je za promociju odobreno svega dva ili tri projekta.

Ministarstvo raspisuje godišnje natječaje za promociju općenito prehrambenih proizvoda, u koje se može uglaviti i vino. Primjerice, Komora već nekoliko godina koristi dio sredstava koje im daje Ministarstvo poljoprivrede. Tome pridodaju sredstva iz vlastitih izvora i pomažu financirati nastupe naših proizvođača na sajmovima.

“Znači nije samo novac Vinske omotnice u igri, međutim šteta ga je propustiti. Mislim da smo na sastanku u Ministarstvu te probleme analizirali i da će biti pomaka, jer ono što su naši vinari predlagali nije toliko zahtjevno i očekujemo rezultate već u prvoj polovici 2026.", zaključuje potpredsjednik HGK.

Razgovor o ovoj temi pogledajte u videu: