Pretraga tekstova
U Hrvatskoj je pod vinogradima gotovo 28 tisuća hektara, a zabrana sadnje novih površina, još uvijek se ne odnosi na našu zemlju.
Iako naša zemlja uvozi poprilične količine vina i ona hrvatska pronalaze put do kupaca. Enolog Slobodan Čapin iz iločke tvrtke Vino Ilok d.d. kaže kako su ove godine u Dalmaciji bila iznimno tražena bijela vina iz iločkih, baranjskih i slavonskih vinarija.
U tvrtki FeraVino d.o.o. iz Feričanaca, osim što su, kao i u većini drugih vinarija, zadovoljni ovogodišnjom berbom, dodatni razlog za optimizam daje im i otvaranje novih tržišta. Tako su prve pošiljke njihovih vina nedavno otišle put SAD-a, Meksika i Japana. Voditeljica marketinga ove tvrtke Jenette-Marija Šimić, ističe kako se berba na 165 hektara vinograda polako privodi kraju. Kako bi se posao završio na vrijeme, angažirali su i više od stotinjak sezonskih radnika iz Feričanaca, Našica i okolnih sela od čega će korist i to onu novčanu, imati i brojne tamošnje obitelji.
U 2014. godini rješenje za stavljanje vina u promet dobilo je 1.520 proizvođača, za ukupnu količinu od 575.517 hektolitara od kojih se 68 odnosi na kvalitetna i pet na vrhunska vina.
Vinogradi tvrtke Kronos d.o.o. u kojoj se proizvode Vina Kalazić nalaze se na Banovom brdu odnosno Banskoj kosi, u neposrednoj blizini Dunava, koji značajno utječe na mikroklimu stvarajući, s pjeskovitim tlom, idealne uvjete za proizvodnju zdravog i kvalitetnog grožđa. Na 18 hektara raste 118 tisuća trsova. Vlasnik vinarije Slavko Kalazić, ističe kako poprilične količina vina prodaju putem trgovačkih centara te također osjećaju povećanu potražnju za bijelim vinima. No sve više mjesta za svoje proizvode, pronalaze i na policama švedskih, belgijskih, nizozemskih i poljskih trgovina.
Stručnjaci zagrebačkoga Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo koji djeluje u sklopu Hrvatskoga centra za poljoprivredu, hranu i selo, kažu kako je, prema informacijama koje dobivaju s terena, ovogodišnji urod grožđa, puno bolji od prošlogodišnjeg. Berbe su počele već krajem kolovoza, no grožđe je zdravo i količine zadovoljavajuće. Zahvaljujući podneblju i raznolikim klimatskim uvjetima, naši proizvođači, ističu u zavodu, imaju uvjete za proizvodnju visoko kvalitetnih i vrhunskih vina, prepoznatljivih za svaki vinogradarski kraj.
Upravo te prednosti treba njegovati i gospodarski iskoristiti. Osim dominantnih sorti, naše graševine, plavca malog i malvazije istarske, u Hrvatskoj se proizvode i mnoge druge tržišno vrijedne sorte. S obzirom na zahtjeve europskog tržišta, naše bi autohtone sorte, trebale u budućnosti biti još bolje gospodarski iskorištene. Stoga, kažu, nastoje skratiti koliko god je moguće, proces izdavanja rješenja za promet vinima, na koja se sada u prosjeku čeka između 20 i 25 dana.
Foto: feravino.hr
Autorica
Više [+]
Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?