Graševina je prošle godine bila posađena na 23,8 posto hrvatskih vinograda, a nudi nevjerojatnu raznolikost stilova, od pjenušavih do predikatnih vina. Samo još ružičasto i crno nitko nije napravio, čulo se na predstavljanju novih blaga starog podruma Vinarije Kutjevo.
Iz vinarije Kutjevo stigao je novi vinski dragulj sa položaja Koria, predstavljen u Zagrebu na vođenoj degustaciji vinskog znalca Ive Kozarčanina i glavnog enologa Kutjeva Ivana Marinclina.
"Ovo je veliki iskorak vinarije koja je izdvojila 6 hektara vinograda na položaju Korija u vinogorju Kutjevo, koji su sađeni prije deset, odnosno 11 godina pa su sada u najboljoj formi, a nalaze se preko puta znamenitog položaja Vinkomir te se može reći da je ovo vino 'učilo' od najboljih", kazao je uvodno Kozarčanin dodajući da su nakon nekoliko eksperimentalnih berbi u pravu krenuli 2017. godine kada su posebno za njih nabavili i nove bačve, čiji se utjecaj osjeti, ali nije prenaglašen u vinima.
Marinclin je kazao da grožđe beru ručno i odmah probiru najzdravije bobice. Ostave i manju količinu prosušenih, ali dobro paze da budu bez botritisa koji izaziva truljenje. Fermentaciju pokreću prirodni kvasci, oni koji na grožđu dođu iz vinograda u podrum. I ta fermentacija traje, zajedno sa maceracijom, odnosno namakanjem bobica u moštu pa potom u vinu, čak šest mjeseci. Potom je vino odležalo u novim drvenim bačvicama, pa se još smirivalo u boci.
Prema njegovim riječima, tako su napravili novo vino Koria macerirana graševina 2017. Zlatne je boje, dubokog mirisa po kojem se lako prepoznaje sorta, a obogaćeno je dugom maceracijom. Okus je suh poput najsuhljeg pjenušca ili šampanjca. Iako ima punoću i kompleksno je, nije naporno i lako se pije što je dokaz da ne treba puno komplicirati, ako se želi napraviti vrhunsko vino.
No, nije graševina jedino vino nove prestižne linije Koria. Također iz berbe 2017. ponudili su Kutjevčani i neobičnu, ali odličnu mješavinu cabernet sauvignona i crnog pinota. Naime, rijetko se u vinskom svijetu kombiniraju ove francuske sorte iz dvije velike vinske regije, ali puno je posla prethodilo ovome pomalo neobičnom sljubljivanju, otkriva Marinclin.
"Problem je kod ove dvije sorte što crni pinot rodi rano, a cabernet kasno, pa ih je teško zajedno vinificirati. A to smo riješili tako što smo grozdove crnog pinota odrezali u trentku pune zrelosti, pa ostavili da vise u vinogradu i prosuše se nekoliko tjedana dok sasvim ne sazrije cabernet sauvignon", pojasnio je i rekao da ih tada oberu i zajedno prešaju i prepuštaju maceraciji, potom i fermentacij, a omjer je u korist caberneta, koji daje čak 80 posto sirovine. No, pritom se ne gubi prosušeni crni pinot što se sasvim dobro osjeti i u čaši.
Prije novih vina kojima je napravila stilski iskorak kakav velike vinarije rijetko rade, predstavljena je i graševina vrhunska berba 2020. godine. Osvojila je zlatnu medalju i titulu Best in show na ovogodišnjem ljetnom ocjenjivanju Mundus Vini u Njemačkoj, a riječ je o odličnom primjeru mineralnosti i osvježavajuće note zrele kutjevačke graševine, koja je standard za sebe.
Uživalo se i u graševini de Gotho 2019. godine, nasljednici velike berbe iz 2018. godine, koja je proše godine osvojila platinastu medalju na ocjenjivanju časopisa Decanter. Riječ je o najvećem Decanterovom priznanju što je iznenadilo lani i ljude u vinariji, koji su većinu te berbe već bili pustili na tržište, prije dodjele prestižne nagrade, pa je malo platinaste graševine ostalo na zalihama. Inače, Gotho je jedan od starih naziva za Kutjevo, koje potiče iz davne 1232. godine, na čijim je temeljima i današnji stari podrum. No, vinogradi su puno stariji. "Vapnenačko tlo na Krndiji je staro 300 milijuna godina, dok, primjerice, zagrebačka Medvednica ima samo 10 milijuna godina", ističe Marinclin.
Kako se čulo, drugu fermentaciju u boci pokreću inkapsulirani kvasci, a poslije nje vino je na finom talogu do godine dana. Na taj se način izbjegava dominacija kvaščanih, odnosno krušnatih nota, a u pjenušcu zadržava voćnost. Posebnost je i ekspedicijski liker kojim se prije puštanja pjenušca na tržište reguliraju arome i slatkoća. On je često tajna proizvođača, a u Kutjevu ga ne skrivaju. Boce su pričepljene šampanjskim čepom dopunili ledenom berbom graševine.
Kozarčanin ističe da pjenušac nosi oznaku Brut, što znači da može imati do 12 grama neprovrela šećera po litri, a u ovom je to oko 10 grama. Okusom krijepi, gasi žeđ, a dobro prati i hranu od suhomesnatih proizvoda te jela od plodova mora, slatkovodne i morske ribe te bijelog mesa.
Graševina je prošle godine bila posađena na 23,8 posto hrvatskih vinograda. Najvjerojatnije potječe s područja Panonske nizine, ima je u gotovo svim zemljama bivše monarhije, a najbolja vina daje u kontinentalnoj Hrvatskoj te naslanjajućem dijelu Vojvodine, ponajprije Srijemu. "Nudi nevjerojatnu raznolikost stilova, od pjenušavih do predikatnih vina, samo još ružičasto i crno nitko nije napravio", zaključuje Marinclin.
Fotoprilog
Tagovi
Autor