Neizvjestan otkup grožđa

Iako su prinos i kvaliteta grožđa ove godine iznad očekivanja, neizvjestan je otkup grožđa zbog niske otkupne cijene (1,66 kuna po kilogramu), koja je gotovo dvostruko manja nego prošle godine.

Vinko Milat, savjetnik za vinogradarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, kazao je za Vjesnik da ne može biti ista otkupna cijena za pšenicu i za grožđe. Dodao je da bi omjer otkupnih cijena, između grožđa i pšenice, trebao biti barem dva prema jedan, što znači da otkupna cijena grožđa ne bi trebala biti manja od tri kune po kilogramu.
Grožđe, kaže Milat, treba otkupiti, a ne ga ostaviti da ga pojedu ptice zbog niske otkupne cijene. U 2009. proizvedeno je 206.437 tona grožđa na oko 133 milijuna trsova. U prvi vinogradarski katastar u Hrvatskoj, koji je napokon završen, upisano je oko 26.000 hektara vinograda, 17.728 proizvođača grožđa, odnosno vina, ali uglavnom za svoje potrebe. Proizvodnjom vina za tržište bavi se u Hrvatskoj nešto više od tisuću tvrtki i obiteljskih gospodarstava (1032 su registrirane), od čega 10 vodećih vinarija prometuje s više od 70 posto vina, a 22 vinogradarske zadruge prometuju s manje od pet posto vina. To znači da gotovo tisuću obiteljskih vinarija, koje su napravile veliki iskorak u kvaliteti i prezentaciji vina, prometuje sa samo deset posto vina.

Ništa bolja situacija nije ni kod veličine vinograda, koji su previše usitnjeni za ozbiljniji nastup na tržištu. Prosječna veličina vinograda manja je od jednoga hektara, a tako male vinograde ima 84 posto proizvođača grožđa. Vinograde površine od jednoga do 10 hektara ima 14 posto proizvođača, a površine veće od 50 hektara ima samo 25 proizvođača, tj. tvrtki.
Poseban problem je starost vinograda, kojih je gotovo polovica starija od 30 godina. EU u sklopu vinogradarske reforme potiče krčenje starih vinograda, a zabranjuje sadnju novih. Na temelju upisnika, graševina je s 26 posto udjela naša najpoznatija sorta vinove loze. Nadalje, slijedi istarska malvazija s 10,9 posto, plavac mali s 8,9 posto, rajnski rizling 3,2 posto, merlot 3,1 posto, frankovka 2,6 posto, pošip 1,4 posto...

Ministarstvo poljoprivrede je izdalo naredbu za pojačani nadzor uvoza grožđa te otkup samo od registriranih proizvođača iz Upisnika proizvođača grožđa. No, većina otkupljivača, posebno velike vinarije, drže se one da robe koje ima viška na tržištu ima i nisku otkupnu cijenu.

Vinski podrumi su ostali puni još od lani, a dodatno je u recesiji smanjena potrošnja vina na domaćem tržištu za pet posto, kaže Milat, i upozorava na sve veći nerazmjer izvoza i uvoza vina. Samo lani u Hrvatsku je uvezeno 13.500 milijuna litra vina, a izvezeno samo 2,5 milijuna litara vina. Imamo velike proizvođače vina, kao što je Agrokor, koji u Baranji i Istri proizvede 2000 vagona vina, dok Kutjevo i Đakovština proizvedu po tisuću vagona vina. No, domaće tržište je zatrpano kvalitetnim vinom iz uvoza, koje ima i prihvatljive cijene. Prošle godine proizvodnja vina u Hrvatskoj je dosegla oko 404.000 hektolitre vina, a zalihe premašile godišnju potrošnju. Stručnjaci smatraju da to još nije alarmantan podatak ako napokon krene veći izvoz kvalitetnih vina.

Autor: Marinko Petković