• Tomislav Voštinić
  • 15.04.2018. 20:00

Najbolje autohtono bijelo vino kontinentalne hrvatske je Škrlet vinarije Voštinić-Klasnić

Nemam problema s prodajom, ljudi jednostavno probaju, svidi im se i kupuju. Konačno je počela i domaća potražnja od hotela i sommeliera. Zadovoljni smo i zahvalni, a jedino što moramo hitno mijenjati je birokracija. Apeliram za manje papirologije. Previše na njih trošimo vremena, umjesto da radimo svoj posao, kaže Tomislav Voštinić vlasnik 6 etiketa vina autohtone sorte Škrlet

Foto: Vedran Stapić
  • 2.398
  • 830
  • 1

Iz biblijskih vremena datira poslovica koja kaže da je najteže biti prorok u svom selu. Ovih dana zabilježili smo upravo suprotan primjer iz domene proizvodnje vina. Naime, Škrlet iz vinarije Voštinić-Klasnić je u samo nekoliko dana dobio najveće nagrade za kvalitetu. Prvo prošlog vikenda, 8. travnja na manifestaciji 2. ŠkrletOVO dobio nagradu NajŠkrlet 2017. A samo tjedan kasnije, ovog vikenda, je to isto vino ocijenjeno kao Šampion svih bijelih vina autohtonih sorti kontinentalne Hrvatske. Velika priznanja za malog proizvođača.

Nasadi vinarije Voštinić-Klasnić nalaze se nedaleko Ivanić Grada na 195 metara nadmorske visine. Obrađuju 4,5 hektara vlastitih vinograda, a glavnina njih, više od 90% je pod sortom Škrlet. Isti su posađeni davne 1936. godine, a danas o njima skrbi četvrta generacija Voštinića – Tomislav Voštinić sa suprugom, sinom i kćerkom.

Imamo djedove zapise, koji nam danas pomažu, a govore o povijesti Škrleta u regiji Voloder-Ivanić. Stari spisi koji govore gdje su i kako cijepili i podizali naše vinograde, kaže Tomislav kojeg smo sreli na manifestaciji Vina od davnina u Laubi u Zagrebu.

4 generacija vinara u obitelji

Poznato je kako je tradicija važna u poslu, da se akumulirano znanje i stečena iskustva prenose i oplođuju. Ova obitelj svjedoči i kvalitetnoj nadogradnji s novim spoznajama, tehnologijama i načinima, a Tomislav je opisuje svoje iskustvo:

Mogu reći da sam zahvalan na cijelom tom iskustvu jer sam prolazio kroz život kroz sve segmente poslovanja. Dakle od samog vinogradarenja na onaj negdašnji način pa smo se razvijali, evoluirali, paralelno sa svim civilizacijskim spoznajama modernizirali tehnologiju u vinogradu i onda isto u napravili u podrumu. Sve do marketinga bez kojega danas nažalost ili nasreću ništa ne možemo.

Ova obitelj živi isključivo od vlastite proizvodnje vina, a saznali smo kakim se izazovima susreću na poslovnom putu:

Do sada smo egzistirali sami, dakle s vlastitom dostavom uz pomoć tvrtki koji prevoze vina. Od ove godine otvaramo suradnju i s nekoliko distributera. Nemamo problema s prodajom jer je Škrlet interesantna sorta sama po sebi i danas se prodaje relativno lako. Ne treba previše ulagati u marketing, ljudi kad kod nas probaju jednostavno dolaze i kupuju. I stvarno mislim kada kažem da sam zadovoljan.

Apeliram za manje papirologije

Jedino previše vremena gubimo zbog birokracije, administracije. Evo apeliram na sve moguće i nemoguće koje mogu pomoći da smanje tu papirologiju. Zbog nje odstupam od onog što bi trebao raditi. Umjesto da sam u vinogradu ili podrumu bavim se potpuno bespotrebnim i uzaludnim papirima.  Kada toga ne bi bilo, bilo bi super.

Svjedoči Tomislav kako je nepovjerenje prema autohtonim sortama sada konačno iza nas. Proces etabliranja tekao je kroz niz godina. Zanimljiva je priča s početaka afirmacije ovih vina, odnosno kako je Škrlet dobio na važnosti tek kada su kući došla strana priznanja za ovu sortu. Naime, nekolicina vinara poslala je vino na ocjenjivanje u London, da bi se tek nakon tih uspjeha krenulo u širu promociju i prihvaćanje Škrleta. Posljedica toga je i današnje buđenje potražnje kod hotelijera i interes sommeliera.

Znamo da kad dođe turist na nekakav lokalitet naravno neće tražiti nešto što ima svuda nego nešto autohtono i domaće. Počinje se događati da naša vina možete danas naći na vinskim kartama u Dalmaciji. Hvala svima koji su shvatili da ne trebamo količine. Mi i izvozimo u Češku, Italiju ili Luksemburg, ali događa se potražnja i kod nas.  To mi nešto jako ugodno - da imamo vrhunski proizvod i prodaju u našoj domovini. Sada se traže autohtone sorte i konačno one dobivaju prednost.

Ima brojne planove, ali kaže kako nema ambicija aplicirati za EU novac, odnosno javljati se na mjere Ruralnog razvoja. Oni isključivo koriste sredstva Zagrebačke županije, a prošle godine dobili su i sredstva Ministarstva turizma.

Moj cilj nije niti bio europski novac zato što on iziskuje velika očekivanja i to da radite po tuđim direktivama. Puno je i papira, a ja osobno nemam tu ambiciju. Želim ostati svoj čovjek i idem svojim putem. Ne mislim širiti proizvodnju. Rekao bih da smo mi razbili predrasude, prvi smo po pitanju škrleta s kasnom berbom, s prvim maceriranim škrletom s prvim pjenušcem od škrleta i naravno redovnom berbom koja vodeća. Imam i nove uratke koji će biti izbačeni kroz godinu dana.

Plan im je ostati na ovoj količini, ići na redukcije o vinogradu i još više poboljšati kvalitetu. Žele podići prodaju na vlastitom pragu jer nedavno renovirali vinariju. Cijeli koncept je nešto što u kontinentalnoj hrvatskoj ne postoji. Od same prezentacije vina pa do priče 6 etiketa isključivo od jedne autohtone sorte. Sorte Škrlet.


Tagovi

Škrlet Tomislav Voštinić Ivanić Grad


Autor

Vedran Stapić

Vedran Stapić

Vedran je jedan od osnivača Agrokluba. Vlasnik SLinka, bavi se organizacijom, razvojem novih proizvoda i rješenja, a s vremena na vrijeme, u trenucima inspiracije nešto i napiše :)

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi