Na Jadrtovcu kod Šibenika gradit će se nova vinarija vrijedna između pet i šest milijuna eura

Jadrtovac kraj Šibenika u posljednjih se desetak godina profilirao u jedan od najvažnijih vinogradarskih položaja Dalmacije. Ovdje se uzgajaju mahom autohtone sorte – maraština, pošip, debit, grk, plavina, lasina, babić, crljenak i plavac mali, a potencijal ovog položaja sve više prepoznaju i vinari koji u njemu vide prostor za razvoj suvremenog ekološkog vinarstva.

"Dalmatian Ego jedna je od tri vinarije koja na Jadrtovcu uzgaja 50 ha vinove loze. Nedavno smo tamo otvorili kušaonicu, u hladovini crnogoričnih stabala s pogledom koji spaja vinograde, more i šibenski arhipelag. Vino se na ovakvom mjestu puno lakše razumije kada se čaša nalazi usred terroira iz kojeg je potekla", kaže vlasnik i direktor Dalmatian Ega Nikola Baran, dok nam pogled puca na beskrajnu zeleno-plavu pučinu, jer su vinogradi skoro do mora.

Nova vinarija uz pomoć vinske omotnice

Prema njegovim riječima, kamena kušaonica tako nije samo mjesto gdje se konzumira neko vino, već način da se posjetitelju ispriča priča o položaju i vinogradima koji su temelj brenda Dalmatian Ego. Ipak, planovi za budućnost znatno su veći od postojećih kapaciteta. U Egu pripremaju izgradnju nove vinarije, investiciju vrijednu oko tri milijuna eura. Dio investicije trebao bi biti pokriven sredstvima Vinske omotnice, dok se vrijednost potrebne opreme procjenjuje na dodatna dva do tri milijuna eura.

Drugim riječima, pred vinarijom je ozbiljan investicijski ciklus kojim bi se proizvodnja trebala tehnološki podići na višu razinu i dugoročno pratiti ono što se događa u vinogradu. Cilj je sadašnju proizvodnju od 50.000 litara vina godišnje povećati u nekih deset godina, do pet puta, čulo se na prezentaciji nagrađenih vina u Zagrebu.

A upravo se u vinogradu trenutačno događaju neke od najvažnijih promjena. "Nije problem prodati bijela vina, problem su crna", kaže Baran, objašnjavajući da je sadašnji sortiment još uvijek snažno usmjeren na crne sorte, prije svega crljenak i plavac. Plan je taj odnos promijeniti i doći do najmanje 60 posto bijelog sortimenta. Razlog nije samo tržišni. Promjene u strukturi nasada dio su šireg promišljanja o tome kako vinograde učiniti učinkovitijima i prilagoditi ih budućnosti.

U Ego vinima trenutačno ne postoji vlastiti pogon za preradu. Stoga se posebna pažnja posvećuje brzini i očuvanju kvalitete grožđa nakon berbe. Berba počinje u ranim jutarnjim satima, a ubrano grožđe u roku od najviše sat i pol ulazi u hladnjaču, čime se čuva njegova svježina i potencijal.

Prerada se potom odvija u suvremenom podrumu kutjevačke vinarije Galić, s kojom je Dalmatian Ego povezan i kroz vlasničku strukturu. Izgradnjom nove vinarije taj će se dio proizvodnog procesa preseliti na Jadrtovac, projekt budućeg objekta predviđa suvremeni pogon za preradu grožđa, kao I odgovarajuće kapacitete za odležavanje i čuvanje vina.

Potvrda kvalitete je već stigla. "Od šest nagrađenih vina, koliko smo ih poslali ove godine u London, tri su osvojila zlatne Decanterove etikete za pošip 2024, maraštinu 2025 i babić 2022 od prosušenog grožđa koji je zapravo naš tradicionalni prošek", otkrio je ponosno Baran, koji nam je predstavio i velike planove.

Grk i debit umjesto crljenka i plavca

Jedan od važnih ciljeva je strojna berba. Zato će se kod novih nasada razmak između redova povećavati na 2,20 metara, kako bi traktor mogao nesmetano prolaziti.

"Radna snaga, naime, postaje sve veći problem i vinogradarstvo se, sviđalo se to nekome ili ne, mora prilagođavati realitetu na tržištu rada", pojašnjava Baran.

U Egu su razmišljali i o precjepljivanju postojećih trsova, no zbog razmaka među redovima te činjenice da je dio starih nasada već zdravstveno narušen, odlučili su se za čupanje i sadnju novih trsova. Prvi takvi zahvati kreću već u listopadu ove godine.

Istodobno, Ego radi i na onome što je možda najvažnija dugoročna investicija u vlastitu vinogradarsku budućnost - vlastitom sadnom materijalu. Na Jadrtovcu je posađen matičnjak površine 1,6 hektara, nastao u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, uz mogućnost njegova proširenja za dodatnih 1,6 hektara.

Održavanje se provodi pod nadzorom stručnjaka Fakulteta, a kompletna proizvodnja na Jadrtovcu, uključujući i matičnjak, u potpunosti je ekološka. U matičnjaku prevladava babić, a proizvode se i sadnice lasine, plavca i pošipa.

Decanter 2025: Sjajan uspjeh hrvatskih vinarija, imamo platinu te čak 14 zlatnih medalja!

"Agronomski fakultet u Zagrenu na čelu s prof. dr. sc Edijem Maletićem u posljednjih je 20 godina odradio iznimno važan posao klonske selekcije brojnih autohtonih sorata, što je skup i dugotrajan postupak, ali i jedini ispravan način da se budućim vinogradarima omogući kvalitetan sadni materijal s kojim se isplati investirati u nove nasade", ističe Baran, koji je i školovani vinogradar, odnosno vinar.

Klimatski izazovi i berbe već početkom kolovoza

Takav pristup posebno dobiva na važnosti u uvjetima sve izraženijih klimatskih promjena. Jadrtovac ima veliku prednost u dobroj provjetrenosti, pa problema s gljivičnim bolestima nema mnogo. S druge strane, suša i ožegotine postaju sve ozbiljniji problem. Cijeli je vinograd stoga opremljen sustavom navodnjavanja kap po kap.

Naime, Šibensko-kninska županija je kroz EU projekt osigurala vodu iz dva jezera za sve vinogradare, ali i maslinare na bivšem vojnom poligonu kod Šibenika.

Temperature iz godine u godinu rastu, a ono što je danas problem, smatra Baran, u budućnosti će biti još izraženije. "Berbe zato počinju sve ranije, već u kolovozu. Tako je bilo i ove godine, kao i prije dvije godine, kada smo počeli brati već 2. kolovoza", ističe Baran.

Jedno od mogućih rješenja Baran vidi i u agrosolarima, za koje je zainteresiran, no njihova je primjena zasad opterećena složenim zakonodavnim i administrativnim okvirom. Upravo će sposobnost prilagodbe klimatskim uvjetima, uz tehnologiju i promjene u sortimentu, u idućim godinama biti jedan od ključnih čimbenika uspjeha dalmatinskog vinogradarstva, drži naš domaćin.

Suvremena interpretacija autohtonih sorti

Sve se to uklapa u priču koju Ego gradi kroz novi brend Dalmatian Ego. Brend je još relativno nov i treba vremena da se pozicionira, no reakcije tržišta su, prema Baranu, vrlo dobre. Ideja je vino vezati uz ono što Jadrtovac doista jest, kamen, sunce, more i vjetar, ali bez ostajanja zarobljenim u tradicionalnom shvaćanju Dalmacije.

Ime Ego pritom igra na ideju individualnosti i karaktera, a na njihovoj se web stranici ta priča gradi upravo oko autentičnosti šibenskog terroira, autohtonih sorti, održivosti i povezivanja tradicije s novim tehnologijama.

Da Dalmacija nije samo zemlja velikih crnih vina, Ego pokazuje i ponudom. U vinariji rade izvrsne pjenušce charmat metodom. To su Bubble M od maraštine i Bubble B od babića. U ponudi je i prošek, tradicionalno dalmatinsko desertno vino, ali ovdje u monosortnim izvedbama: od pošipa i od babića.

Uz njih, aktualna ponuda obuhvaća niz vina temeljenih na dalmatinskim sortama, od pošipa i maraštine do babića, plavca i crljenka, kojeg jedinog nije navodnjavao.

Baran ističe da se puno toga događa iza same boce. Nova vinarija, promjena strukture nasada, prilagodba vinograda strojnoj berbi, matičnjak, ekološka proizvodnja i traženje odgovora na klimatske promjene pokazuju da se ovdje ne razmišlja samo o brzoj zaradi i udovoljavanju trendovima. Cilj je, očito, postaviti temelje za vina koje će se proizvoditi za deset, dvadeset i više godina.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor