Mraz poharao vinograd obitelji Bastijančić, šteta i do 60 posto: Izgubljen dio uroda i za 2027.

"Pogodio nas je mraz i procjenjujemo štetu između 40 i 60 posto, iako će se točan iznos znati nakon detaljne procjene. Temperature su se spustile oko -1 °C, što je bilo dovoljno da se stvori led i ošteti sve što je već krenulo s vegetacijom. Zanimljivo je da su neki dijelovi vinograda stradali, a neki nisu“, započinje priču vinogradar Danijel Bastijančić iz sela Brajkovići kraj Kanfanara u Istri.

Obitelj Bastijančić bavi se proizvodnjom grožđa i vina već dugi niz godina. Njihova obiteljska tradicija seže još od 1928. godine, kada je s proizvodnjom započeo pradjed, a kasnije djed i otac. Danijel je 2006. godine krenuo u obnovu i podizanje novih nasada, a 2015. osnovan je brend Vina Lunika. Od tada se kontinuirano razvija nova vinska priča obitelji.

"Uoči 1. svibnja najavljivali su hladno razdoblje, ali nismo očekivali tako niske temperature. Nalazimo se na oko 189 metara nadmorske visine, na obroncima Limskog kanala, na južnoj strani. Specifičnost terena je da se hladan zrak spušta i zadržava u tom području“, dodaje Bastijančić.

Dio uroda izgubljen za ovu godinu

Kada su 2006. ponovno pokrenuli obiteljsku proizvodnju, okrenuli su se drugačijem pristupu te su se fokusirali na eksperimentiranje i izvlačenje maksimuma iz grožđa. Danas imaju oko 3,2 hektara vinograda, s približno 16.000 trsova.

"Dio uroda je izgubljen za ovu godinu, a nažalost i za sljedeću. Morat ćemo rezati lozu niže kako bismo potaknuli novi rast i budući rod. Dio ćemo pokušati spasiti, ali bit će potrebno kombinirati različite pristupe u obnovi“, ističe Bastijančić.

Kako orezati i tretirati vinovu lozu koju je pogodio mraz?

Slična situacija dogodila se i 2014., kada su stradale rane sorte vinove loze. Međutim, tada je vegetacija bila slabija nego ove godine. Ove je bila izrazito jaka zbog toplog travnja, pa je loza ranije krenula u razvoj i postala osjetljivija na kasni mraz.

"Ove godine rana vegetacija doprinijela je osjetljivosti. Važno je pratiti prognozu. Kod nas u Istri kaže se kada Uskrs padne kasnije, često i zima dulje traje. No, Uskrs je bio ranije, pa nismo očekivali tako izraženo zahlađenje“, napominje Bastijančić.

Postoje metode zaštite, poput loženja vatre u vinogradu, no to zahtijeva veliku organizaciju, 20 do 25 ljudi i velik broj vatri raspoređenih po vinogradu kako bi se podigla temperatura. Ključno je i precizno pogoditi trenutak intervencije.

Obitelj posljednjih godina ima problema i s bolestima vinove loze. Primjerice, 2024. nije bilo proizvodnje vina zbog pojave peronospore. Obitelj Bastijančić u ekološkoj, organskoj i biodinamičkoj proizvodnji djeluje isključivo preventivno. Budući da se ne koriste kurativna sredstva, biljka se ne može "liječiti” nakon pojave bolesti – šteta tada već nastaje.

"Zbog toga se sve mjere usmjeravaju na prevenciju, kako bi se spriječila pojava bolesti, jer u ovakvom sustavu uzgoja ne postoji mogućnost naknadnog saniranja štete“, pojašnjava.

Poticanje bioraznolikosti

Obitelj se bavi ekološko-organsko-biodinamičkom proizvodnjom, a od 2023. posjeduju i Demeter certifikat koji potvrđuje holistički pristup vinogradarstvu i poticanje bioraznolikosti.

"Naša vina nastaju uz minimalne intervencije u vinogradu. Ponekad radimo samo četiri tretiranja loze u sezoni. Krenuli smo u smjeru da iz grožđa izvučemo što više, uz puno eksperimentiranja. Proizvodimo orange vina, radimo maceracije i razvijamo različite stilove kroz spontanu fermentaciju na vlastitim kvascima i duža odležavanja“, kaže.

Trenutno pripremaju teran iz 2018. godine za punjenje u boce, a na tržište će ići ovisno o razvoju u boci. Uzgajaju malvaziju, teran, cabernet sauvignon, crni i žuti muškat, bijeli pinot, sivi pinot i borgonju.

Grožđe beru kasno, krajem listopada, kada postižu visoke koncentracije prirodnih šećera. Godišnja proizvodnja varira - u slabijim godinama oko 5.000, a u dobrim do 10.000 litara.

Prodaja se uglavnom odvija izravno, budući da imaju vina na dugom odležavanju. Ključni proces je dugotrajna maceracija, pa tako malvaziju maceriraju između 190 i 200 dana, a jedan teran čak i do godinu dana.

"Vina se proizvode bez dodanih sulfita, a stabilnost se postiže isključivo prirodnim antioksidansima iz zdravog grožđa i viših alkohola. Cijeli proces temelji se na strpljenju i dugom odležavanju kako bi vina dosegla svoj puni potencijal“, zaključuje Bastijančić.

Problemi voćara

I voćari su se u istom razdoblju suočili s posljedicama prodora hladne fronte, koja je na pojedinim lokacijama uzrokovala štete u nasadima. U proteklih nekoliko dana, počevši od 30. travnja, hladna fronta iz Sibira zahvatila je cijelu Europu, pa tako i Hrvatsku.

Najveći udar hladnih noći bio je u Poljskoj, gdje su se temperature nekoliko dana spuštale i do -9 °C, u trajanju od nekoliko sati, što je prouzročilo značajne štete.

"Kod nas su se noćne temperature također spuštale ispod nule, iako su dnevne bile visoke, a ponegdje i gotovo 30 °C. U različitim dijelovima Hrvatske, ovisno o pojavi naoblake tijekom noći, temperature su padale ispod nule, otprilike do -2 do -2,5 °C. Prema dostupnim evidencijama, ekstremno niske temperature nisu trajale dugo“, ističe Branimir Markota, predsjednik Hrvatskog voćarskog saveza.

Ipak, u nekim područjima došlo je do šteta, ovisno o mikrolokaciji voćnjaka i fenofazi pojedinih biljaka. Te štete nisu općenito velike na razini cijele kontinentalne Hrvatske, ali su lokalno prisutne.

"Najveći je problem zbog osjetljive fenofaze - mladih plodova koji su vrlo osjetljivi. Štete su se pojavljivale posebno u situacijama gdje zaštita nije bila primijenjena, poput orošavanja ili drugih metoda zaštite od mraza. U nekim slučajevima ljudi su pokušavali grijati prostor paljenjem guma ili sijena. Srećom, nisu zabilježene spektakularne štete na razini cijele regije. Detaljnije informacije bit će poznate, nakon što se obavimo provjere s voćarima, posebno s onima koji uzgajaju jabuke i trešnje“, zaključuje Markota.