Može li zagorski Casanova ponoviti uspjeh pušipela i škrleta?

Nakon 20 godina, zahvaljujući projektu revitalizacije, koji je sada u petoj fazi realizacije, spašene su autohtone sorte Hrvatskog zagorja, prije svega čak osam belina, kojima je donedavno prijetilo izumiranje. No, danas su spremne za nova vina iz Zagorja, što je potvrdio i prvi Decanter iz Londona za pjenušac od autohtonih sorata.

"Brojne autohtone sorte Hrvatskog zagorja bile su nepravedno zapostavljene, a danas od njih možemo dobiti vina koja su upravo ono što tržište najviše traži. Starohrvatska belina zbog dobrih kiselina daje izvrsne rezultate u pjenušcima, čiji se udio u ukupnoj proizvodnji vina u svijetu kontinuirano povećava", rekao je prof. dr. sc. Edi Maletić, voditelj projekta revitalizacije autohtonih sorata vinove loze s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, tijekom novinarskog posjeta Zagorju, tzv. press tripa.

Projekt revitalizacije traje 20 godina

Maletić je otkrio da je od 15-ak autohtonih sorata, koliko ih je pronađeno u Zagorju, od ukupno 130-140 u Hrvatskoj, njih šest do sedam zaživjelo u praksi, odnosno na tržištu. Osim toga, važno je, kaže, da su pronašli gospodarskog partnera, vinariju Vitus, koja je prepoznala priIiku kao i županiju koja ih prati već u petoj fazi projekta koji traje punih 20 godina.

"Danas imamo više od 300.000 cjepova autohtonih sorata, kao i 40.000 trsova na 12 hektara vinograda od kojih je 70 posto pod autohtonim sortama. To znači da se mogu uključiti vinari, bilo profesionalni ili amateri, koji žele saditi autohtone sorte jer su one idealne za stvaranje kvalitetne domaće turističke ponude", kaže Darko Bratković, vlasnik i direktor Trgocentra iz Zaboka, u sklopu koje posluje i vinarija Vitus iz Sv. Križa Začretja.

Prema njegovim riječima, upravo je zato proces revitalizacije autohtonih zagorskih sorti važan korak u formiranju identiteta Hrvatskog zagorja kao prepoznatljive vinske destinacije. Vinarija Vitus prepoznala je ovaj izniman potencijal, te se kroz strateška ulaganja, u suradnji s Agronomskim fakultetom u Zagrebu te uz podršku Krapinsko-zagorske županije, upustila u ovaj riskantan i dugotrajan proces. No, na zadovoljstvo svih, prvi rezultati već su opipljivi - od zaborava je spašeno čak 20 sorti, od kojih su neke doslovno pronađene na jedinom preostalom trsu.

Besplatne sadnice starohrvatske beline

Najvažnija među njima je starohrvatska belina, koju u šali često nazivaju zagorskim Casanovom, s obzirom da je roditelj više od 80 značajnih svjetskih sorti. Jedno od Casanovine "djece“ je i chardonnay, najrasprostranjenija bijela sorta u svijetu, a do ove spoznaje došli su upravo Francuzi, istražujući njegovo porijeklo. Uz starohrvatsku, spašen je još čitav niz belina: svetokriška, začretska, desinička, hižakovečka, mala, pikasta, smudna i šemnička kao i sorte dišeča ranina, volovina crvena i modra kosovina.

Župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar ističe da za regiju u kojoj se proizvode vrhunski pjenušci, predikati i sortna vina, možemo bez sumnje reći da je prava i ozbiljna vinska destinacija.

"A ono što nas izdvaja upravo su naše autohtone sorte. Smatram da ćemo ovim projektom napraviti ogroman iskorak u turističkoj ponudi", rekao je.

U suradnji s Agronomskim fakultetom početkom ove godine izdvojena su dva bezvirusna klona starohrvatske beline, a svim vinarima koji u naredne tri godine odluče posaditi starohrvatsku belinu, sadni materijal je dostupan uz 100 posto sufinanciranje od strane županije. Prve nasade beline posadile su već vinarije Bolfan i Kopjar, a župan vjeruje kako će i drugi vinari slijediti njihov primjer, jer zasad dvije vinarije, Vitus i Grozaj, imaju vina od starohrvatskih belina na tržištu, a više njih kupaže i pjenušce.

Beline sade uspješni zagorski poduzetnici

Tomislav Bolfan ističe da njegov vinski ’biznis’ znači 10.000 eura godišnje u plusu ili minusu. Ovisno o zahtjevnim uvjetima na Vinskom vrhu za ekološku proizvodnju vina. Dodaje da su prinosi od pet do šest tona po ha, ipak tri puta manji nego oni, primjerice u Mađarskoj, od sorte bijanka.

Bolfan i Kopjar su posadili 1.700 sadnica starohrvatske beline koja je rodna sorta, od čak četiri kilograma po trsu, ali se prinosi kroz zelenu rezidbu znatno reduciraju na svega kilogram do kilogram i pol. Inače, Robert Kopjar je kao i Bolfan uspješan poduzetnik, koji je u vinarstvo krenuo prije 10 godina, a danas ima 10 ha vinograda i modernu vinariju u mjestašcu Pece, na granici Krapinsko-Zagorske i Varaždinske županije. Istu krase i betonska jaja, a kapacitet vinarije je 200.000 litara vina.

Nagrađeni pjenušac Albuelis vinarije Vitus je kupaža starohrvatske beline i dišeče ranine. Starohrvatska belina može biti i u mirnom izričaju, a sofisticirani rose načinjen je od sorte volovina crvena, te pitko, voćno crno vino od sorte modra kosovina. Upravo od njega, prof. Maletić očekuje puno u narednom vremenu jer se klima ubrzano mijenja na kontinentu u korist crnih sorata.

Sommelier Darko Lugarić drži da za veći iskorak starohrvatskih belina, za koje ima mjesta na zahtjevom tržištu jer domaćeg vina nema dovoljno, Zagorju treba jedna veća vinarija. Naime, najveća zagorska vinarija Petrač, koja ima blizu 20 ha vinograda i 50 ha zemljišta, 70 posto sortimenta okrenula je crnim sortama.

Vinificirano pet sorata, a stigao i prvi Decanter

"Riječ je o mladim nasadima na lapornom tlu koje daje mineralnost, ali još uvijek istražujemo potencijale ovih sorti. Izuzetno smo zadovoljni pjenušcem, koji je na ovogodišnjem Decanteru osvojio srebro sa 90 bodova. To je prvo međunarodno priznanje za autohtone sorte Zagorja. Neke su doslovno samo identificirane i pohranjene u banku gena, jer se smatra da za sada nemaju veliki potencijal za komercijalnu sadnju. Pet sorata aktivno vinificiramo i vrlo smo zadovoljni prvim rezultatima, a čini se kako isto mišljenje dijele i naši kupci jer nemamo nikakvih problema s prodajom", ističe Mladen Kantoci, glavni enolog vinarije Vitus.

Međutim, renesansi starohrvatske beline, koja bi trebala biti zagorski odgovor na međimurski pušipel i škrlet ili moslavac iz Moslavine, stao je na put američki cvrčak, odnosno zlatna žutica vinove loze, koja nažalost nije poštedjela vinograde u Zagorju.

"Naše beline nisu ni bolje, ali ni lošije što se tiče otpornosti na ovu pošast u odnosu na druge sorte vinove loze, bilo domaće ili strane, koja je poharala kontinentalne vinograde Bregovite Hrvatske. Ipak, naučili smo kako se s njome nositi, što znači da moramo iskrčiti zapuštene vinograde i okrupniti postojeće", zaključuje Kantoci.