Mladi vinari rade čuda na pokušalištu Mandićevac

Iako je neobično i vrlo rijetko da se crno vino okiti oznakom vrhunskog u istoj godini kada je grožđe ubrano, upravo je to pošlo za rukom studentima diplomskog studija Voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo osječkog Poljoprivrednog fakulteta. Pohvalama za kvalitetu obasipan je njihov Merlot 2015 i to već u svojoj prvoj berbi.

"Drago nam je da je to prvo vino za koje smo tražili zaštitu i da je ono vrhunsko. Berbu smo obavili prilično rano, početkom rujna", kaže doc.dr.sc. Vladimir Jukić, predsjednik Katedre za hortikulturu i voditelj Pokušališta u Mandićevcu koje je u vlasništvu Fakulteta od prije četiri godine.

Prije pokušališta, tu je bio vinograd Stjepana Rogoza

Zajednički uspjeh studenata i profesora studija Voćarstva, vinogradarstva i vinarstva!

Ono je smješteno na istočnim padinama Krndije, a prostire se na 3,3 hektara površine. Dio je to nekadašnjih vinogradarskih površina na kojima su prvi trsovi posađeni još 1808. godine, a na mjestu pokušališta svoj je vinograd imao pukovnik austro-ugarske vojske Stjepan Rogoz - jedan od osnivača Vinogradarske udruge u Đakovu prije više od jednoga stoljeća.

"Kada smo ušli u posjed, na njemu se nalazio nasad Graševine koji je bio u potpunosti amortiziran i star. Slijedilo nam je krčenje, a potom smo pustili zemlju da odmor", objašnjava ovaj profesor.

Sa studentima se osmišljavaju pokusi

Pokušalište studentima služi kao poligon za svladavanje tehnika i vještina koje će primjenjivati u praksi te znanstveno-istraživački rad jer se na tom prostoru testiraju nove ideje i pristupi u vinogradarstvu i vinarstvu, u čemu značajnu ulogu imaju doc.dr.sc. Mato Drenjančević i Toni Kujundžić mag.ing.agr.

"Taj vinograd studentima služi za izradu diplomskih i završnih radova. Kod nas vrijedi pravilo kako bez eksperimentalnog rada na ovoj katedri nema ni diplomskog. Sa studentima tamo zajednički osmišljavamo pokuse u kojima se provodi dogovoreno prema prihvatljivim znanstvenim metodama i tehnikama, procjenjujući učinke tih postupaka", nastavlja Jukić.

Osam vinskih sorti na 1,42 hektara

Prostor je dimenzioniran prema potrebama i zahtjevima ove katedre koja nema namjeru taj segment komercijalizirati, nego se usmjeriti na znanstveno-istraživački rad i edukaciju. Parcela koja je nepravilnog oblika i ima čak 17 kutova, zadala je glavobolje studentima i profesorima kako bi unutar nje organizirali površinu primjerenu za jedan vinograd. Samo pokušalište zamišljeno je u dva dijela, vinogradarskog i vinarije koja bi se sastojala od prostora za preradu, doradu, čuvanje, punjenje i skladištenje vina.

Prva berba donijela im vrhunski Merlot!

"Na 1,42 hektara imamo zasađenih osam vinskih sorti, a svaka od njih je zastupljena s po 1.048 trsova u razmacima sadnje s 2,2 metra x 0,8 metara. U pravilu se svaka sorta nalazi na dvije podloge i na svakoj od njih su po dva klona. Ukupno imamo 30 kombinacija sorti i podloga. Među podlogama je najraširenija Kober 5BB, SO4, Binova, 125 AA", objašnjava predsjednik Katedre za hortikulturu.

U planu i kolekcijski nasad

Vinograd je na pokušalištu zasađen krajem travnja prije tri godine. Tu su od bijelih sorti Chardonnay, Graševina, Rajnski rizling, Sauvignon bijeli i Traminac mirisavi, dok je od crnih prisutna nezaobilazna Frankovka te Merlot i Cabernet sauvignon.

"Planiramo ovdje imati i kolekcijski nasad kako bismo sve zainteresirane, a ne samo studente, mogli upoznati s karakteristikama pojedine sorte. Tu se ne zaustavljamo samo na preporučenim sortama nego se nalazi šira lepeza genotipova.

Naime, ljudima bi smo željeli pokazati kolika je raznolikost unutar vrste. Tako se, primjerice, neke sorte koje nisu preporučene, a čega smo često i sami svjedoci, uzgajaju na pojedinom području i na taj način doslovno narušavaju njegov proizvodni potencijal. Trebalo bi se fokusirati na ono što u nekom podneblju može dati izvrsne rezultate i to je ono o čemu bismo trebali voditi računa", ukazuje ovaj sugovornik s osječkog Poljoprivrednog fakulteta.

Poteklo je vino od svih sorti

Prvo grožđe na ovom pokušalištu ubrano je lani, a urod se kretao između 20 i 30% od standardnog. No, poteklo je vino od svih sorti. Predaha na pokušalištu nema. Ovdje se radi tijekom cijele godine, a s tim se usklađuju i aktivnosti studenata na terenu kako bi se obavilo što više poslova.

"Ove godine u potpunosti imamo formirane rodne elemente i očekujemo puni rod na tih naših osam sorti. Pri tome ne treba zanemariti jednu drugu dimenziju, a to je istraživanje jer tu postavljamo pokuse, obavljamo agro i ampelotehničke zahvate koji imaju utjecaja na rod i kvalitetu. Nama nije primarna stvar proizvesti grožđe i vino, nego naučiti i obučiti ljude koji će se u budućnosti naći u proizvodnji da imaju dovoljno odlučnosti i znanja za primjenu nekih novih tehnika i metoda koje mogu dovesti ili do bolje kvalitete ili većeg roda što će ovisiti o željama tvrtke ili OPG na kojemu će raditi", zaključuje doc.dr.sc. Vladimir Jukić.

Foto: Katedra za hortikulturu Poljoprivrednog fakulteta Osijek