Pretraga tekstova
Kako bi ostvarili što bolji urod, Veleučilište u Požegi provodi istraživanje učinka mikorizne gljive koju su cijepili na korijen graševine, pinota crnog, chardonnaya, merlota i syraha.
Količina i kvaliteta ovogodišnjeg grožđa razveselila je brojne proizvođače, ali i profesore te studente Veleučilišta u Požegi koji brinu o 4,5 hektara vinograda.
"Vrijednosti šećera od 92 do 105 eksla i kiselina od 5,5 do 6,5 grama po litri su savršene. Ti parametri bi trebali dati alkohole oko 14%, što znači da ćemo dobiti malo snažnija bijela vina. Za pinot crni izmjerili smo šećere između 98 i 105 eksla, dok kiseline iznose od 5,5 do 6 grama po litri. Bobice nisu dehidrirale pa imamo dobru sirovinu za vino", kaže Josip Mesić, v.d. pročelnika Poljoprivrednog odjela.
Istraživanjem do još boljih rezultata u vinogradima!
Prema riječima našeg sugovornika, iako je ovogodišnji prinos od dva kilograma po trsu odličan, rezultati bi bili još bolji da suša nije utjecala na razvoj vinograda. Kako bi ostvarili što bolji urod, Veleučilište u Požegi provodi istraživanje učinka mikorizne gljive koju su cijepili na korijen graševine, pinota crnog, chardonnaya, merlota i syraha.
"U nepovoljnim uvjetima mikorizna gljiva ublažava stres biljke na sušu i omogućuje vinovoj lozi da nepristupačna hranjiva postanu pristupačna. U tlu se već nalaze mikroorganizmi, no na trsove su cijepljene izolirane, najpovoljnije gljivice", ističe Mesić.
U provedbi projekta, testiranju na mikorizu, sudjelovali su i sami studenti. Njihov prvi korak bio je brojanje grozdova po trsu. "Sve podatke zapisujemo, a nakon berbe deset trsova idemo na muljanje. Svaka kutija grožđa se mulja posebno jer imamo četiri skupine mikorize. Zatim grožđe još jednom istisnemo da dobijemo više soka koji tada iscijedimo u menzure. Jedan dio uzoraka koristimo za mjerenje šećera i kiselina, dok ostatak spremamo u plastične bočice, zamrznemo i šaljemo na analizu u Zagreb", naglašava studentica Ana Kelemenić.
Dajana Gecan, polaznica treće godine stručnog studija vinogradarstva-vinarstva-voćarstva istaknula je kako im je cilj dobiti što kvalitetnije grožđe, a time i vino. "Proizvodimo tri sorte: graševinu, chardonnay i muškat žuti. Svaki student ima svoju bačvu i mošt u koji dodaje kvasce kako bi potaknuo fermentaciju. Ja sam se odlučila za muškat žuti i Exotic kvasac stoga ću dobiti vino voćne arome izrazitog mirisa. Svakodnevno mjerimo kiseline i šećere te provjeravamo temperature. Budući da radimo prema raznim postupcima, proizvest ćemo 30-ak različitih vina", zaključila je Gecan.
Autorica
Više [+]
Novinarstvom se bavi već nekoliko godina, a specijalizacija su joj poljoprivredne teme. Suradnica je mnogih medija vezanih za agrar.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za... Više [+]
Rast je moguć samo zajedničkim snagama. Žito i Podravka mogu u par godina nadomjestiti manjak proizvodnje svinja, ali uz uvjet da se djeluje sinergijski. Da i država ponese dio rizika. Ove godine nova farma nas košta 8 miljuna, a ponudu za nagodinu imamo na 12, kaže Marko Pipunić, lider Žito grupe.
Klimatske promjene dovode u pitanje ulaganja, mi smo uložili u navodnjavanje, a sad nemamo vodu, zbog niske razine Dunava, rekla je Martina Dalić, čelnica Podravke ukazujući na nove okolnosti.
Konferencija ‘Tko nas hrani’ u organizaciji Jutarnjeg Lista u Čepinu.
Damir Senjan
prije 1 tjedan
Ovo sa podravkom ti je upitno, jer je država navodno stavila u prodaju svoj dio kolača u podravci, pa ti je podravka upitna u poslovanju. Država ju Više [+] je več više puta spašavala od bankrota.