• Vinova loza
  • 30.07.2010.

Meštri za rezidbu

Trojicu vrgorčana traže vinogradari i vinari sa svih strana

  • 1.992
  • 98
  • 0

Vrgorčani Mate Pervan, Ante Stanković i Ante Matković boravili su šest dana u Poreču na poziv Gorana Kramarića, generalnog direktora “Agrolagune”, tvrtke u vlasništvu Ivice Todorića, gdje su navrnuli oko 4000 trsova vinove loze u zeleno.

Njih trojica već godinama čuvaju ovaj stari zanat u Vrgoračkoj krajini da ne izumre, a želja im je to prenijeti na djecu, onako kako su to njihovi očevi na njih prenijeli.

- Profesor Nikola Mirošević s Agronomskog fakulteta iz Zagreba preporučio nas je čelnim ljudima “Agrolagune”, jer sam kod profesora u Blatu na Korčuli navrćao lozu i bio je vrlo zadovoljan obavljenim poslom - kaže Pervan.

Vrgorčani su do sada navrnuli više od milijun loza od Cavtata do Šibenika, a kako to rade, želio je vidjeti i ministar Petar Čobanković u Cavtatu i oduševio se.

- To radim već 40 godina, zanat sam ispekao kod pokojnog oca koji mi je ostavio svoj nož za navrćanje iz 1945. godine, kojim i danas navrćem - veli Matković. Pitali smo ih zašto je bolje lozu navrtati, a ne saditi.

- Navrnuta vinova loza može davati grožđe do 150 godina, a ova koja se posadi maksimalno 35 godina. Nakon toga je treba vaditi iz zemlje.

Najbolje je divljaku vinove loze navrćati u trećoj godini u zeleno od 5. do 25. lipnja, dok je voćke najbolje navrćati u ožujku u suho, ističe Stanković, dok Matković dodaje kako je “poslije navrćanja lozu najbitnije redovito pliti”.

Prije se od ovog zanata moglo dobro zaraditi, majstori su imali dnevnicu 1000 kuna te plaćenu hranu i smještaj, no danas sve više ljudi lozu sadi. Zadovoljni vinogradari koji su imali priliku surađivati s Vrgorčanima preporučili su ih i u Italiji.

- Evo, na preporuku naših prijatelja i profesora s Agronomskog fakulteta, pozvali su nas i Talijani, pa ćemo vjerojatno dogodine otići malo i kod njih, naglašava Pervan. Vrgorački meštri za rezidbu čitateljima “Slobodne” otkrivaju svoj tajanstveni recept:

- Izbjegavamo G-rez, mi režemo na jedan mlaz i dva pupa prve dvije godine, treću godinu ostavimo dva mlaza te dva pupa i slipić, jer naše podneblje zahtijeva takvu rezidbu, dok poslije treće godine ostavljamo tri mlaza, a ako je loza jača, i četiri - zaključio je Stanković.

Autor: Mate Primorac


Izvori

Slobodna dalmacija


Tagovi

Vinogradarstvo Vinova loza Rezidba

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi