• Vinova loza
  • 30.07.2010.

Meštri za rezidbu

Trojicu vrgorčana traže vinogradari i vinari sa svih strana

  • 2.001
  • 98
  • 0

Vrgorčani Mate Pervan, Ante Stanković i Ante Matković boravili su šest dana u Poreču na poziv Gorana Kramarića, generalnog direktora “Agrolagune”, tvrtke u vlasništvu Ivice Todorića, gdje su navrnuli oko 4000 trsova vinove loze u zeleno.

Njih trojica već godinama čuvaju ovaj stari zanat u Vrgoračkoj krajini da ne izumre, a želja im je to prenijeti na djecu, onako kako su to njihovi očevi na njih prenijeli.

- Profesor Nikola Mirošević s Agronomskog fakulteta iz Zagreba preporučio nas je čelnim ljudima “Agrolagune”, jer sam kod profesora u Blatu na Korčuli navrćao lozu i bio je vrlo zadovoljan obavljenim poslom - kaže Pervan.

Vrgorčani su do sada navrnuli više od milijun loza od Cavtata do Šibenika, a kako to rade, želio je vidjeti i ministar Petar Čobanković u Cavtatu i oduševio se.

- To radim već 40 godina, zanat sam ispekao kod pokojnog oca koji mi je ostavio svoj nož za navrćanje iz 1945. godine, kojim i danas navrćem - veli Matković. Pitali smo ih zašto je bolje lozu navrtati, a ne saditi.

- Navrnuta vinova loza može davati grožđe do 150 godina, a ova koja se posadi maksimalno 35 godina. Nakon toga je treba vaditi iz zemlje.

Najbolje je divljaku vinove loze navrćati u trećoj godini u zeleno od 5. do 25. lipnja, dok je voćke najbolje navrćati u ožujku u suho, ističe Stanković, dok Matković dodaje kako je “poslije navrćanja lozu najbitnije redovito pliti”.

Prije se od ovog zanata moglo dobro zaraditi, majstori su imali dnevnicu 1000 kuna te plaćenu hranu i smještaj, no danas sve više ljudi lozu sadi. Zadovoljni vinogradari koji su imali priliku surađivati s Vrgorčanima preporučili su ih i u Italiji.

- Evo, na preporuku naših prijatelja i profesora s Agronomskog fakulteta, pozvali su nas i Talijani, pa ćemo vjerojatno dogodine otići malo i kod njih, naglašava Pervan. Vrgorački meštri za rezidbu čitateljima “Slobodne” otkrivaju svoj tajanstveni recept:

- Izbjegavamo G-rez, mi režemo na jedan mlaz i dva pupa prve dvije godine, treću godinu ostavimo dva mlaza te dva pupa i slipić, jer naše podneblje zahtijeva takvu rezidbu, dok poslije treće godine ostavljamo tri mlaza, a ako je loza jača, i četiri - zaključio je Stanković.

Autor: Mate Primorac


Izvori

Slobodna dalmacija


Tagovi

Vinogradarstvo Vinova loza Rezidba

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Često puta ne primjećujemo da smo okruženi prekrasnim prizorima na dohvat ruke. Treba samo zastati i... Pročitaj cijelu bilješku »