Lari Juričić najmlađi je vinar Labinštine, ali prestižne nagrade ga ne mimoilaze

Na OPG-u smo mladog i nagrađivanog vinogradara, vinara i maslinara Larija Juričića u istarskom selu Bartići. S četiristo metara nadmorske visine i četiri kilometara udaljenosti gledamo Labin. Kao na dlanu.

Točno ispred nas je stari grad (na 320 metara mnv), desno je Podlabin, rudarski dio grada, a lijevo industrijska zona. Malo je mutno, ali se dobro vidi. Oblak je sakrio Učku pa u njenoj ljepoti ne možemo s ove pozicije uživati. Još desnije, da je potpuno vedro, vidjeli bi Rijeku i more. Na istočnoj strani, pokazuje Lari, vinograd je na najvećoj nadmorskoj visini Istre.

"Imanje je bilo djedovo, ali ni on ni tata se nisu bavili proizvodnjom i svime čime se ja danas bavim. Počeo sam od nule još 2008. kad mi je bilo 18 godina", započinje priču tridesetčetverogodišnji Lari, najmlađi član labinske udruge vinara i vinogradara Trs koji je na svom imanju u istarskom selu Bartići ugostio članove Zbora turističkih novinara Hrvatskog novinarskog društva.

Dodaje kako ovdje prevladava krš, a tri godine je pripremao teren, krčio šumu i raslinje. Na cijelom brdu usitnjavao je kamen i krško područje od deset tisuća kvadrata pretvorio u plodno tlo kao što su to radili vinogradari na Pelješcu i u Dalmaciji.

Godišnje proizvede 40 do 50 tisuća litara vina

Dolje, na zidovima vinarije i kušaonice o tome svjedoče fotografije i novinski članci pažljivo istaknuti uz izložene medalje, nagrade i priznanja sa brojnih lokalnih, državnih i međunarodnih izložbi, salona i natjecanja. Prošle je godine za pjenušac Iris, nazvan imenom supruge, osvojio zlatnu medalju na prestižnom međunarodnom ocjenjivanju vina Concours Mondial de Bruxelles. Natjecalo se 960 uzoraka pjenušavih vina iz čitavog svijeta. Od stotinjak uzoraka iz Hrvatske, jedino je njegovo osvojio zlatnu medalju.

"To je do sada naš najveću uspjeh. On je tim veći što su u konkurenciji bili vinari koji se godinama bave proizvodnjom pjenušavih vina, a meni je ovo bila prva godina i prvi pjenušac. Napravili smo ga od malvazije tradicionalnom metodom s fermentacijom u boci i godinu dana odležavanja s kvascima", prisjeća se naš domaćin, ponosan na enološko znanje, umijeće i iskustvo stjecano u jednoj vinskog tvrtki, formalnim obrazovanjem za zanimanje vinar-vinogradar u Poreču, ali najviše na svojim greškama u svom OPG-u.

Trenutno obrađuje tri i pol hektara vlastitog vinograda. Godišnje proizvede 40 do 50 tisuća litara vina ili 30 do 40 tisuća boca šest sorti (malvazija, chardonnay, teran, merlot, merlot rose i muškat žuti) i devet etiketa. Uz naljepnicu Juričić za tih šest vina, tu su i etikete Sveta Barbara i Crno zloto. Riječ je barrique vinima čija proizvodnja traje četiri godine: godinu dana odležavaju u drvenim bačvama, godinu u inoxu i dvije u bocama.

Vino s prepoznatljivim simbolima

"Prije dvije godine obilježili smo stotu obljetnicu Labinske republike u spomen na povijesni štrajk labinskih rudara iz 1921. godine, i tim smo povodom odali počast našem gradu i rudarskoj baštini", priča Juričić dodajući da su na tržište željeli ponuditi vino s prepoznatljivim simbolima - Svetoj Barbari, zaštitnici rudara i crnom zlotu kako se na lokalnoj čakavici naziva karbon-ugljen koji se na Labinštini eksploatirao duže od dva stoljeća. Dizajn na tragu talijanskog racionalizma radila je labinska umjetnica Ivona Vrbanac.

Na etiketi je prepoznatljiv motiv rudarskog tornja - šohta i izvorna  tipografija A. Buttija, Semplicità nastala 1930. Na kartonskoj ambalaži uz rudarski pozdrav Sretno!, malj i čekić je ime proizvođača otisnuto zlatnom bojom. Sveta Barbara je bijelo vino sorte malvazija, a Crno zloto, crni cuvée, u kojem, uz merlot i cabernet sauvignon, dominira autohtona sorta teran. Proizvode su u limitiranim godišnjim serijama po tisuću boca. Barbara je lani nagrađena zlatom na Vinistri i Dekanteru u Londonu u konkurenciji od dvadesetak tisuća uzoraka iz cijelog svijeta, a Zloto broncom.

Osim vina, tu su i maslinovo ulje te prerada lavande

Uz vinovu lozu, OPG Juričić uzgoja i 650 stabala maslina sorti leccino, pendolino, oblica i istarska bjelica od kojih godišnje dobije oko tisuću litara maslinovog ulja te lavandu koju prerađuju u eterična ulja i mirisne proizvode, a rad i ocat koji pet godina odležava u barrique bačvama. I maslinova ulja su nagrađivana, prošle godine pripala su im četiri zlatna odličja na smotrama u  Zagrebu, Svetoj Katarini, Tučepima i Vodicama.

"Ne osvajamo uvijek medalje, ali gdje god se pojavimo u Hrvatskoj, u konkurenciji stotinu uzoraka maslinovih ulja, među prvih smo petnaest", ističe Lari.

U kušaonici, uz specijalitete domaće kuhanje koje priprema njegova mama Sonja Juričić, procjenjujemo je li Lari bolji maslinar ili vinogradar. Stvar je ukusa, naravno, pa nećemo na javno. A o tome kako kuha gospođa Sonja, i u čemu još sve mogu uživati gosti koji ovdje dolaze na odmor i relaksaciju nekom drugom zgodom. I u drugoj rubrici - seoski turizam.