Kako iskoristiti otpad i otpadne vode vinarije?

S rastom svijesti i zakonskih zahtjeva za održavanje i unaprjeđenje stanja okoliša pitanje adekvatnog tretmana otpada iz vinarija postaje sve važnije i regulatorno i financijsko pitanje.

Proizvodnja vina, kao i druge proizvodnje u prehrambenoj industriji, vezana je stvaranjem određenih količina čvrstog i tekućeg otpada, odnosno otpadnih voda, navoda Alen Predić iz PSSRS, dodavši da 20 posto količine grožđa, koja stigne u vinariju, završi kao čvrsti otpad.

Iskoristiv otpad

"Sav čvrsti otpad u proizvodnji vina ne mora uvijek biti otpad u pravom smislu te riječi i on se može podijeliti na onaj koji je nastao preradom grožđa i proizvodnjom vina i druge vrste otpada", kaže savjetodavac, pojasnivši da u prvi spada peteljkovina, sjemenke, komina i drugo, tzv. biološki otpad. Ostale vrste, kako navodi, treba odlagati na propisan način, a njegovo odvoženje iz vinarija se ugovara s komunalnim poduzećima.

Sjemenke se mogu koristiti za proizvodnju ulja, pokožica crnog grožđa za izdvajanje vrijednih supstanci kao što su rezervatrol i flavonoidi kao antioksidansi.

"Pokožica i talozi se mogu koristiti za izdvajanje vinske kiseline, komina za proizvodnju rakije, peteljkovina i ocijeđena komina za kompostiranje i korištenje organskog gnojiva", daje neke od primjera.  

Kako proizvesti ulje sjemenki grožđa?

U vinarijama treba razdvojiti procesne otpadne vode, kojih je znatno više od sanitarnih. U prve spada ona koja je korištena za pranje i čišćenje vinarijskih površina i opreme jer sadrži određene količine kemijskih sredstava. Budući da su vinarije znatno udaljene od komunalne kanalizacijske mreže sanitarne se najčešće odvode u adekvatno projektirane septičke jame.

"Vinarije koje proizvode obična vina, preradom grožđa, stvaraju veće količine teških otpadnih voda s velikim količinama materijala u suspenziji", ističe Predić. 

Tri faze obrade

Otpadne vode iz vinarije trebaju proći tri faze obrade: 

• Mehanička, koja se vrši sustavima sita (filtera) ili taloženjima, koja ima za cilj smanjenje količine čvrstih dijelova u otpadnim vodama.
• Biološki tretmani trebaju dovesti do mikrobiološke razgradnje organskih tvari do njihovih prihvatljivih nivoa.
• Kemijskim tretmanima je potrebno osigurati odgovarajuću pH vrijednost (pH 6-7) i neke druge korekcije njenog sastava. 

Obrađene vode mogu se koristiti kao voda za navodnjavanje vinograda za što se koriste depoi za njihovo odlaganje. Mnoge vinarije u depoe usmjeravaju i površinske vode prikupljene s krova vinarije i betonskih ili asfaltnih površina.

"Možda je najveći problem s procesnim otpadnim vodama iz vinarije koje sadrže visoki udjel čestica u suspenziji koje se sporo talože i mogu dovesti do stvaranja znatnih količina taloga ili začepljenja na opremi za obradu vode i u eventualnim spremnicima za njihovo odlaganje", dodaje Predić napomenuvši da su to razlozi za relativno česta rješenja deponiranja otpadnih voda u lagune (umjetne bare), u kojima se taloženje i druge transformacije otpadnih voda do potrebnog stupnja pročišćenosti odvijaju u usvjetima približno prirodnim.