Pretraga tekstova
Tradicionalna proizvodnja je neraskidiva od drvenih bačvi. Najčešće se koriste hrast, engleski hrast, javor i kesten.
Vinari znaju da mogu imati najbolje grožđe, ali postupak proizvodnje i odležavanja ima veliki utjecaj na kvalitetu finalnog proizvoda. On može biti oplemenjen ili potpuno uništen, a to ovisi od izbora posuda ili bačvi.
Nakon što se fermentacijom dobije mlado vino ono treba odležati kako bi postalo stabilno, sazrelo, a njegove arome i okus došao do izražaja. Odluka da ono odleži u drvenim bačvama uvelike utječe na njegov sastav.
Tradicionalna proizvodnja je neraskidiva od drvenih bačvi. U svijetu se najčešće koriste američki, francuski i engleski hrast, ali i kesten i javor.
Tijekom odležavanja drvo stupa u interakciju s vinom, daje mu određene tvari i omogućava kontakt sa zrakom, jer se ne radi o hermetički zatvorenim posudama. Proces se odvija kroz dvije specifične faze, oksidativnu i reduktivnu.
Mikrooksidacija se odvija kroz pore drveta, ugljičnidioksi brže izvjetri i postupak bistrenja se odvija brže. Kod manjih bačvi stvaraju se posebni okusi te razvijaju sekundarni poput papra, vanilije, duhana i drugi. Intenzitet ovisi od dužine odležavanja, ali i od toga radi li se o novoj posudi i naravno, o kojoj vrsti drveta. Kako bi se izbalansirao okus i dobila što bolja kvaliteta neophodno je znanje i iskustvo.
U hrastovim bačvama obavlja se odležavanje i konzerviranje, a najpogodnije su za crna. Kod bijelih može doći do promjene boje zbog tanina i proizvođači su ih dugo vremena izbjegavali.
Znanstvenici Idoia Jarauta, Juan Cacho i Vincente Ferreira su u studiji “Istovremeni fenomeni koji doprinose formiranju arome vina tijekom odležavanja u hrastovom drvetu" pokazali da ono daje 41 različitu aromu vinima, od kojih jedanaest ovisi isključivo od vrste koje se koristi. Arome koje se stvaraju su kokos, dim, zeleno drvo, badem, razni začini i drugi. Osim toga, ono oslobađa polifenole koji štite vino od oksidacije.
I za kraj, evo devet zanimljivosti o bačvama:
Autorica
Više [+]
Diplomirana inženjerka poljoprivrede s dugogodišnjim iskustvom u povrćarstvu, zaljubljenica u ekološku poljoprivredu i druge oblike alternativne poljoprivrede poput biodinamike i permakulture.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tko kaže da nema Panonskog mora? Mi smo ga pronašli danas.
Šala, naravno jer riječ je o ribnjaku Grudnjak u Zdencima. Podsjeća, istina, na more, ali slatka je ovo voda (sad smijem koristiti tu riječ!) i vrhunski čista, direkt s Papuka.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Uuu tek sada pronašli, a ja se tuda provozo 94 god. tisuču puta. Ima i malo prije toga jedno veliko još me tamo i murja zaustavila zbog prebrze Više [+] vožnje, ali nisam ništa platio, dobio samo upozorenje KOLEGA MALO LAKŠE NA TOME GASU😂😂😂 išao po smjenu da mi možemo mirno koči na dva tjedna. Tko će ako ne svoj svome ništa ne pisati. Ima i Narta svoje panonsko more, u toj okolici ima dosta toga.