Još se sanira požar na Korčuli, štete će se tek zbrajati, a kako pomoći lozi stradaloj u požaru?

Opožarena područja na Korčuli, između Blata i Smokvice, i dalje nadlijeću kanaderi. Premda je strahovit požar pod kontrolom, vatrogasci rade na sanaciji odnosno još uvijek se natapaju površine kako bi se spriječilo novo izbijanje.

Među njima je i vlasnik Vinarije Dine, Jakov Sardelić, ujedno član DVD-a Blato.

"Mi nismo imali štete u vinogradima", kaže nam kratko jer trenutno dežura na požarištu s kojeg su cijelog vikenda pristizali užasni prizori. Stanje je bolje, dodaje, a na upit kako je bilo uzvraća: Baš onako kako je rekao zapovjednik - teško.

U vinograde i maslinike se ne može

"Što se nas tiče, hvala Bogu, dobro je, nema nikakve štete, ali teško je sada i govoriti kolike su jer ljudi još nisu ni pristigli na svoja polja. Tek će se vidjeti", otkriva nam i Anito Pecotić Baran, vlasnik obiteljske vinarije Baran iz Smokvice.

Isto nam potvrđuje Slavica Pecotić, supruga vlasnika Vinarije Željko Pecotić Baran, također iz Smokvice. Inače, riječ je o dvije poznate vinarije, a nismo odoljeli pitati pa smo doznali da je "Baran" obiteljski nadimak.

"Vinogradi općenito nisu puno izgorjeli, a vidjet će se tek kolike su štete pa i zbog soli iz kanadera", kaže.

Dodaje da je, iako su svi još na oprezu, požar poprilično lokaliziran na području Male Kapje, gdje ima dosta zapuštenih maslinika. "Možda je grubo za reći, ali malo ih je požar 'pročistio", dodaje.

Kako pomoći lozi stradaloj u požaru?

Korčula, posebica Smokvica, područje je s kojeg dolazi pošip kao jedna od najvažnijih i najcjenjenijih hrvatskih bijelih sorti, ali i Rukatac (Maraština) te Plavac mali kao najzastupljenija sorta crnog grožđa. A što činiti kako biste pomogli lozi nakon požara, objasnila je savjetnica Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Nikolina Carić, mag. ing. hortikulture.

Kaže, potpuno izgorjele trsove treba zamijeniti novim kod mladih vinograda, a ako je riječ o većoj površini i starijem nasadu, preporučuje se uobičajena procedura "odmora tla“ i sadnja novog vinograda nakon 4 - 5 godina;

"Kod trsova dijelom uništenih vatrom treba skratiti mladice na pola i pričekati s rezidbom do zime", savjetuje.

Pojašnjava da u pojedinim situacijama strada i dio starog panja, a ponekad samo rozgva, što je teško zaključiti odmah nakon požara. U međuvremenu će sama vinova loza pokazati do kuda je trs oštećen i tako će diktirati način i opseg rezidbe.

Teški prizori s Korčule, požar gutao šumu, vinograde i maslinike

U vinogradima s jakom defolijacijom, kao posljedicom visokih temperatura ili djelovanja morske vode kod gašenja, potrebno je, napominje, skinuti sav rod. Treba to učiniti jer grožđe bez lisne mase ne može dozoriti, već je dodatni potrošač hranjiva i još važnije, vode, kroz proces transpiracije.

U vinogradima s djelomičnom defolijacijom potrebno je, kaže, prihraniti vinovu lozu folijarnim hranjivima, uz neizostavno korištenje tzv. antistres pripravaka i biostimulatora na bazi aminokiselina.

Apel građanima

Prema podacima Hrvatske vatrogasne zajednice, u varenoj stihiji koja je krenula 11. srpnja oko 15 sati, zahvaćena je trava, nisko raslinje, makija i borova šuma na trenutačno procijenjenoj površini od 900 ha. Tijekom noći 12. na 13. srpnja obavljalo se dežurstvo i sanacija požarišta s ukupno 95 vatrogasaca i 25 vozila.

Apel su uputili i iz Općine Blato kojim mole građane da ne prilaze ugroženim područjima i ne ometaju rad vatrogasaca i ostalih žurnih službi.

Također, da samoinicijativno ne podižu dronove jer njihov let ometa rad žurnih službi i protupožarnih zrakoplova te može ugroziti sigurnost svih sudionika intervencije, da poštuju upute nadležnih službi te ne šire neprovjerene informacije