• Otkup grožđa
  • 29.07.2014. 17:45

Jesmo li u vinogradarstvu preskupi?

Na potrošačima je da preferiraju domaću kapljicu, na vinogradarima i vinarima da uzdižu kakvoću i racionaliziraju troškove, a na državnim službama da opravdaju svoju plaću kontrolom što nam se slijeva na širokogrudno otvorene dućanske police.

Foto: depositphotos.com
  • 252
  • 26
  • 0

Iako se o otkupnim cijenama grožđa obično počinje razgovarati u kolovozu, bore na čelo ove godine ne navlače samo ćudljivi oblaci na nebu, nego i nove okolnosti zbog kojih treba čvrsto stajati na zemlji. Ukidanje potpora, relacije prema cijenama u konkurencije, zalihe vina u podrumima i tako redom.

Tako smo i mi za informacijama, koje bi mogle biti korisne, "kopali" uporno, ali djelotvorno samo kod nekih sugovornika, dok su drugi "vruću temu" zaobilazili, obećanjima nam uzimali vrijeme ili uzvraćali temeljitim i stručnim (već viđenim) znanstvenim radovima na temu vinogradarstva u nas općenito. U tom smislu, zaista temeljit pregled napravila je Savjetodavna služba u koju su nas "skrenuli" iz Ministarstva, pa ćemo to i sročiti u posebnu temu.

Proizvodnja nam je preskupa

U skladu s poznatom poštapalicom da vinogradar može postati milijunaš, ako je prije ulaska u biznis bio milijarder, govorio nam je i naš poznati i priznati enolog Franjo Francem ističući da se od grožđa može dobro živjeti, cijelu obitelj zaposliti, ali obogatiti ne.

"Što reći o cijeni grožđa, preskupi smo u odnosu na svijet i to iz raznih razloga, od preinvestiranosti, neracionalnog i brzog ulaganja te neracionalnih troškova. Dok se kod nas, proizvođačima na riječ udruživanje diže kosa na glavi, konkurencija na tome smanjuje cijene. Govoreći o brojkama odokativno, lani se primjerice tražilo i sedam do deset kuna, ali predavalo i prodavalo i po tri i pol, u EU 40 do 60 Ec."

Kod nas je mnogo mladih vinograda s bremenom investicija, a to je biznis koji se stvara generacijama. Tako i u nas rješenje može biti samo u "prilagođavanju" cijena, dakle po formuli: dobra, ali ekonomski isplativa grožđa i vina, što sada uglavnom možemo reći za graševine i većinu malvazija. Do jeftinije proizvodnje, put je jedino preko udruživanja.

Bačva rakije za kunu

"Svakako da su svi profesionalci sukladni s tržišnom utakmicom, ali ne i s improvizacijama, anarhijom i nelojalnošću", kaže dobri vinogradarski duh Ivan Enjingi koji je poljoprivredi posvetio cijeli svoj život, a i dušu kroz iskonsku ekološku proizvodnju. "Hrvatska pliva u uvoznom vinu, čemu se često pogoduje i administrativnim smicalicama, zato možemo samo bodriti nacionalnu svijest zaista kupujući hrvatsko. Ja primjerice bačvu od 200 litara fine rakije (a ima ih i 30 godina starih) dajem za jednu kunu onome tko plati trošarine."

Na cijenu grožđa, osim osnovnih elemenata utječe još masu faktora od dobrih i loših godina, do nepotrebnih troškova. Ja sam primjerice u svojoj ekološkoj proizvodnji, koja je sama po sebi znatno skuplja, rabio za zaštitu dopušteno i vrlo skupo sredstvo, koje je svoju pravu "kakvoću" pokazalo tek u presudnim situacijama. Sada bordošku juhu pravim sam i moje grožđe ispunjava sve očekivane vrhunske karakteristike. Tko tome može izračunati cijenu.

Štedjet će se na cijeni rada

Možda nam je najživotniji odgovor dala enologica i poduzetnica Dragica Režek, šefica proizvodnje u podrumu Mladina i vlasnica poznate vinske kuće na Plešivici, poslavši sliku netom "obranog" vinograda od osam ha portugisca. Tuča, ne samo da je odnijela rod, nego će zaštita i liječenje te biološki opstanak trsja, biti skup i dugačak.

"Situacija je kod nas u svim segmentima pod utjecajem recesije, pa se slobodno može reći da vina prodaje (niža) cijena, a ne kvaliteta, što se onda proteže sve do vinogradarske proizvodnje i otkupa. Štednja na koju smo primorani na kraju se reflektira na cijenu rada, od poduzetnika koji gubi, do radne i sezonske radne snage čije zarade padaju. Iskustvo koje sam imala nedavno na sajmu u Belgiji i to baš s Francuzima govori drugačije od simplificirane fraze da moramo rušiti cijene. Bili su oduševljeni kakvoćom vina, a cijenom zadovoljni."

Kupujmo dakle hrvatsko, a nudimo kvalitetno

Što bismo mogli zaključiti, ključ je odnos kakvoće i cijene. Na potrošačima je da preferiraju domaću kapljicu, na vinogradarima i vinarima da uzdižu kakvoću i racionaliziraju troškove, a na državnim službama da opravdaju svoju plaću kontrolom što nam se slijeva na širokogrudno otvorene dućanske police.

Foto: depositphotos.com


Tagovi

Otkupne cijene Grožđe Proizvodnja Savjetodavna služba Franjo Francem Udruživanje Konkurencija Vinogradarstvo Uzgoj grožđa Otkup grožđa Neracionalni troškovi Graševina Malvazija Ekonomska isplativost Cijena rada. Dragica Režek Kvaliteta Kup


Autor

Rajko Polić

Novinar HND-a od 1973. Studirao filozofiju u Zagrebu, poljoprivredu u Križevcima, profesionalni novinar - reporter u Večernjem listu 30 godina, sudjelovao u pokretanju prvog specijaliziranog priloga Vrt

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Komu raste čudnije povrće, da vas vidim? :'D #paradajz #rajčica #pomidor