Jesmo li u vinogradarstvu preskupi?

Iako se o otkupnim cijenama grožđa obično počinje razgovarati u kolovozu, bore na čelo ove godine ne navlače samo ćudljivi oblaci na nebu, nego i nove okolnosti zbog kojih treba čvrsto stajati na zemlji. Ukidanje potpora, relacije prema cijenama u konkurencije, zalihe vina u podrumima i tako redom.

Tako smo i mi za informacijama, koje bi mogle biti korisne, "kopali" uporno, ali djelotvorno samo kod nekih sugovornika, dok su drugi "vruću temu" zaobilazili, obećanjima nam uzimali vrijeme ili uzvraćali temeljitim i stručnim (već viđenim) znanstvenim radovima na temu vinogradarstva u nas općenito. U tom smislu, zaista temeljit pregled napravila je Savjetodavna služba u koju su nas "skrenuli" iz Ministarstva, pa ćemo to i sročiti u posebnu temu.

Proizvodnja nam je preskupa

U skladu s poznatom poštapalicom da vinogradar može postati milijunaš, ako je prije ulaska u biznis bio milijarder, govorio nam je i naš poznati i priznati enolog Franjo Francem ističući da se od grožđa može dobro živjeti, cijelu obitelj zaposliti, ali obogatiti ne.

"Što reći o cijeni grožđa, preskupi smo u odnosu na svijet i to iz raznih razloga, od preinvestiranosti, neracionalnog i brzog ulaganja te neracionalnih troškova. Dok se kod nas, proizvođačima na riječ udruživanje diže kosa na glavi, konkurencija na tome smanjuje cijene. Govoreći o brojkama odokativno, lani se primjerice tražilo i sedam do deset kuna, ali predavalo i prodavalo i po tri i pol, u EU 40 do 60 Ec."

Kod nas je mnogo mladih vinograda s bremenom investicija, a to je biznis koji se stvara generacijama. Tako i u nas rješenje može biti samo u "prilagođavanju" cijena, dakle po formuli: dobra, ali ekonomski isplativa grožđa i vina, što sada uglavnom možemo reći za graševine i većinu malvazija. Do jeftinije proizvodnje, put je jedino preko udruživanja.

Bačva rakije za kunu

"Svakako da su svi profesionalci sukladni s tržišnom utakmicom, ali ne i s improvizacijama, anarhijom i nelojalnošću", kaže dobri vinogradarski duh Ivan Enjingi koji je poljoprivredi posvetio cijeli svoj život, a i dušu kroz iskonsku ekološku proizvodnju. "Hrvatska pliva u uvoznom vinu, čemu se često pogoduje i administrativnim smicalicama, zato možemo samo bodriti nacionalnu svijest zaista kupujući hrvatsko. Ja primjerice bačvu od 200 litara fine rakije (a ima ih i 30 godina starih) dajem za jednu kunu onome tko plati trošarine."

Na cijenu grožđa, osim osnovnih elemenata utječe još masu faktora od dobrih i loših godina, do nepotrebnih troškova. Ja sam primjerice u svojoj ekološkoj proizvodnji, koja je sama po sebi znatno skuplja, rabio za zaštitu dopušteno i vrlo skupo sredstvo, koje je svoju pravu "kakvoću" pokazalo tek u presudnim situacijama. Sada bordošku juhu pravim sam i moje grožđe ispunjava sve očekivane vrhunske karakteristike. Tko tome može izračunati cijenu.

Štedjet će se na cijeni rada

Možda nam je najživotniji odgovor dala enologica i poduzetnica Dragica Režek, šefica proizvodnje u podrumu Mladina i vlasnica poznate vinske kuće na Plešivici, poslavši sliku netom "obranog" vinograda od osam ha portugisca. Tuča, ne samo da je odnijela rod, nego će zaštita i liječenje te biološki opstanak trsja, biti skup i dugačak.

"Situacija je kod nas u svim segmentima pod utjecajem recesije, pa se slobodno može reći da vina prodaje (niža) cijena, a ne kvaliteta, što se onda proteže sve do vinogradarske proizvodnje i otkupa. Štednja na koju smo primorani na kraju se reflektira na cijenu rada, od poduzetnika koji gubi, do radne i sezonske radne snage čije zarade padaju. Iskustvo koje sam imala nedavno na sajmu u Belgiji i to baš s Francuzima govori drugačije od simplificirane fraze da moramo rušiti cijene. Bili su oduševljeni kakvoćom vina, a cijenom zadovoljni."

Kupujmo dakle hrvatsko, a nudimo kvalitetno

Što bismo mogli zaključiti, ključ je odnos kakvoće i cijene. Na potrošačima je da preferiraju domaću kapljicu, na vinogradarima i vinarima da uzdižu kakvoću i racionaliziraju troškove, a na državnim službama da opravdaju svoju plaću kontrolom što nam se slijeva na širokogrudno otvorene dućanske police.

Foto: depositphotos.com