Ivan Gerštmajer Zelember: Vrhunsko vino zahtijeva profesionalnu rezidbu loze

Ivan Gerštmajer Zelember (35), poznati baranjski vinar i vinogradar kaže da je rezidba jedan od najbitnijih procesa u proizvodnji grožđa i vina. S njom je, napominje, idealno krenuti nakon što vinovoj lozi opadne lišće, odnosno kada loza povuče sve hranjive sokove u "korijen".

"Ove smo godine u rezidbu krenuli nešto kasnije nego inače, zbog hladnije zime u odnosu na prethodne godine", govori i dodaje da kod njih ovaj posao traje 40-ak dana. Ekipa Agrokluba s njim je obišla vinograde na dvije lokacije u okolici Zmajevca, a Ivan nam je pokazao kako izgleda rezidba tri uzgojna oblika - visoki kordonac, niski kordonac te dvokraki Guyot (gijo, op. a.).

Kod "zavjese" lucnjevi se spuštaju prema dolje

"Visoki kordonac danas ćete uglavnom naći kod hobista i malih vinogradara. Nekada je bio popularan jer je davao iznimno visoke prinose i velike grozdove, što je bilo idealno za zobatice, stolno grožđe za konzumaciju", objašnjava Ivan.

Međutim, razvoj modernog vinarstva donio je nove prioritete. Umjesto velikih količina grožđa, danas se teži kvaliteti vina. Što je manje grozdova po trsu, to je u njima veća koncentracija šećera, kiselina i aromatskih tvari.

"Ne gubimo mi ni ovim uzgojnim oblikom na kvaliteti vina. Kasnije u vegetaciji, ograničavamo prinos na dva do tri kilograma po trsu", pojasnio je naš sugovornik. Dok im je, primjerice kod niskog kordonca i Guyot oblika prinos od 700 grama do 1,5 kilograma po trsu.

U nasadu cabernet sauvignona starom 15-ak godina pokazao nam je kako izgleda rezidba uzgojnog oblika jednokraki ili visoki kordonac. Lucnjevi koji se tijekom rezidbe ostavljaju na trsu se, kako napreduje vegetacija, uvijek spuštaju prema dolje. Upravo zato ovaj oblik nosi naziv i zavjesa. Sve one grane koje rastu prema gore i van zadanog okvira režu i iznose iz nasada.

"Ostavljamo donje i uvijek gledamo da su to rodne grane ili lucnjevi. Gore možemo ostaviti po jedan pup za sigurnost", pojasnio je. Rez treba biti uvijek koso i od pupa s druge strane. Grana koja se ostavlja za iduću godinu reže se na šest do osam pupova.

Reznici se ostavljaju na četiri pupa i oni ostaju za sljedeću godinu. "Na neki način ih vraćamo bliže trsu i upravo to će nam iduće godine bit rodna grana", pojasnio je. Kako kaže, kod glave trsa ostavlja dva, tri do maksimalno četiri pupa na rezniku i jedan lucanj sa šest do osam pupova.

Niski kordonac - rodna grana treba biti debljine olovke

Na sorti graševina koju uzgajaju u vinogradu također starom oko 15 godina pokazao nam je kako obavlja rezidbu niskog kordonca.

Rezidbu je započeo kod glave trsa, a najdeblju ujedno i staru granu je orezao i maknuo. "Uvijek gledamo da nam ostane rodna grana debljine olovke ili cigarete", savjetovao je dodavši da je cilj ovog uzgojnog oblika da grane ne idu u visinu. Na rezniku je ostavio dva spavajuća pupa.

Specifičnosti dvokrakog Guyota

"Najčešće korišteni uzgojni oblik na našim prostorima je dvokraki Guyot", otkriva naš sugovornik. Specifičan je po tome što se na trsu ostavljaju dva dugačka izdanka, tzv. lucnja, koji se savijaju i vežu uz žicu. Upravo iz njihovih pupova ove će godine izrasti rodne grane s grožđem.

Uz njih ostavljamo i kratke reznike. Iz njih će izrasti grane koje ćemo tek iduće zime pretvoriti u nove lucnjeve. "Ako je susjedni trs preblizu, nećemo ostaviti dva, već samo jedan lucanj kako bismo biljci osigurali dovoljno prostora i zraka", savjetuje.

U vinogradima obitelji Gerštmajer ostaci od rezidbe se iznose iz nasada i pale, a u ovom poslu im pomažu i trojica radnika. Pitali smo Ivana koje su najčešće greške u rezidbi vinove loze, on kaže da ih po njegovom mišljenju nema. "Ova biljka je na neki način divlja vrsta pa bi ona i da ju orežemo do zemlje ponovo istjerala", napominje dodavši da ipak kvaliteta roda ovisi o rezu pa se ovom poslu treba pažljivo posvetiti.

"Rezidba mora bit odrađena profesionalno i sa znanjem, a vinari koji žele proizvesti vrhunsko vino, moraju imati obučene rezače", zaključio je naš sugovornik.

Ovaj materijal nastao je u sklopu projekta "Učinkovit prijenos znanja u poljoprivredi putem interneta - iSavjeti" koji se financira u sklopu intervencije 77.03 - Potpora za EIP operativne skupine iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023.-2027.