Inox i ostalo posuđe je dobro pomoćno sredstvo, ali pravog vina nema bez dobre bačve, kaže Ivan Enjingi, u čijem su podrumu neke bačve starije i od 70 godina.
Rijetko koji ljubitelj dobre kapljice u Hrvatskoj nije čuo za Ivana Enjingija, svjetski poznatog vinara i vinogradara. No, mnogi ne znaju, da osim vrhunskih vina, on ima i svoju proizvodnju drvenih bačvi. Prema njegovim riječima, kvalitetna "drvena podloga za ležanje vina", jedan je od neizostavnih čimbenika proizvodnje.
"Inox i ostalo posuđe je dobro pomoćno sredstvo, ali pravog vina nema bez dobre bačve. Imamo reparirane bačve, koje čekaju jednu dobru berbu. Međutim, godina za vina je bila loša i one ostaju pripremljene za sljedeću sezonu. Većina je za crna vina, ali nešto će poslužiti i za bijela", rekao je Enjingi.
Postupak obnove ili reparacije, nije jednostavan i vrijedi otprilike 10% od cijene prosječne nove bačve.
"Postupak reparacije kreće sa skidanjem dna i unutarnjim hoblanjem. Bačva se stavi na vatru, pri čemu vanjska temperatura treba biti 200 stupnjeva. Drži se najmanje pola sata, da se sterilizira cijela debljina. Bačva je gotova kad dobije prekrasnu rumenu boju", pojasnio je postupak Enjingi.
Iskusni vinar i vinogradar Antun Adžić iz Kutjeva, klasične drvene bačve, od 500 i 1.000 litara, uglavnom koristi za oplemenjivanje crnih sorti. Naši sugovornici, kada je riječ o drvenim bačvama, koriste isključivo slavonsku hrastovinu.
"Francuzi kupuju hrastovinu u Hrvatskoj, odvoze ju i te bačve nama prodaju po jako visokoj cijeni. Sve ove bačve su od slavonskog hrasta, "srednje paljene". Iz njih se dobiva jedno visoko kvalitetno crno vino", rekao je Adžić
A kako bi vino bilo vrhunsko, bačvu je potrebno zatvoriti plutenim čepom.
"Svako vino, bez obzira koliko je staro, treba živjeti. Ako ga zatvorite navojnim ili kruna čepom vi ste ga ugušili i ono ne može se razvijati. S pravim plutenim čepom ono se razvija i dalje živi i u bačvi i u boci", otkriva Enjingi.
Kod drvenih bačvi potrebna je konstantna kontrola i provjera razine vina u njoj.
"Svaki mjesec morate izvršiti kontrolu svake bačve. Ona je živa i tu uvijek malo nedostaje vina, koje je povremeno potrebno nadolijevati. Kod mene je u bačvama trenutno berba 2015. Tri godine se konstantno vodi briga o tome vinu. Ako čujete da je neko crno vino skupo, to je glavni razlog", otkriva Adžić.
U Enjingijevom podrumu, neke su bačve starije i od 70 godina.
"Sve su bile nove, kada pričamo o većima, ali ima onih starih koje su čak vlastite proizvodnje. Imamo ovdje bačvi iz 50-ih godina koje sam osobno pravio, a veće bačve je radio jedan odličan majstor. Sve su isključivo od slavonskog hrasta", rekao je za kraj Enjingi.
Foto: Vedran Stapić
Tagovi
Partner
Poljoprivredna televizija
Vrijeme pogoduje bolestima, zaštitite lozu od pepelnice, plamenjače, sive plijesni
Zlatna žutica vinove loze - postoji prevencija, ali se još nedovoljno koristi
Dani otvorenih vinskih podruma šestu godinu zaredom dokazuju da slavonsko vino živi
Povijesni uspjeh hrvatskih vinara na Decanteru 2026.: Uz "Best in Show" osvojili i 5 platina
Obnova višegodišnjih nasada maslina i vinove loze nakon požara - korak po korak
Može li zagorski Casanova ponoviti uspjeh pušipela i škrleta?
Snaga inovacije: Hrvatsko rješenje za održivije vinogradarstvo nagradila i Podravka
Vrijeme pogoduje bolestima, zaštitite lozu od pepelnice, plamenjače, sive plijesni
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+]
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+]
Đuro Japaric
prije 8 godina
Dok sam bio mali otac mi je govorio na ovom brdu hrastovi su dobri za burad , a danas nema prenošenja iskustava na mlađe . Srećom imam još nekoliko buradi od oca i djeda , neka su od hrasta a 2 od duda ili murve kako kažu Dalmatinci ! Za razliku od poznatog vinogradara , koristim ih za dozrijevanje šljivovice ! Ali i šljiva će za nekoliko godina nestati sa agrarnom politikom Hrvatskog sabora !
Nedjeljko Jusup
prije 8 godina
Da, svakako. O pravljenju bačava trebali bi se dogovarati naši najbolji drvni tehnolozi, enolozi i bačvari kako bi od najkvalitetnije sirovine - slavonskog hrasta - proizvele i najkvalitenije bačve ne samo za domaće vinare nego i za izvoz. Ovako, izvozimo sirovinu, a od izvoza sirovine nikad se nitko nije obogatio
Vedran Stapić
prije 8 godina
Moguće je da je to djelomično točno. Osobno znam neke bačvare koji su zatrpani poslom, a s obzirom da se radi o tradicijskim obrtima i svakodnevno im se broj smanjuje. Čini mi se to i kao prilika za ozbiljan posao nekim novim klincima.
Nedjeljko Jusup
prije 8 godina
Vinari u Dalmaciji isto tvrde da bolje sirovine od slavnskog hrasta nema, ali da, otkad je propa DIK Đurđenovac, kupuju bačve mađarskih i francuskih proizvođača. Naših koje su kvalitetno napravljene, tvrde, nema dovoljno!?