Imamo trend pada vinogradarskih površina i ukupne proizvodnje vina

Podaci vinogradarskog registra od 25.10.2021. godine kazuju kako u Hrvatskoj trenutno imamo 18.235 hektara površina pod vinogradima.

Regija Slavonija nosi trećinu svih površina, a Istarska, Osječko-baranjska, Dubrovačko-neretvanska predvode popis vinskih županija.

U strukturi nasada dominira graševina koju u TOP5 nacionalnih perjanica slijede malvasija, plavac mali, merlot i cabernet sauvignon, podaci su Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu (HAPIH) koje je na 31. Sabatini iznio Ivan Prša, voditelj Centra za vinogradarstvo, vinarstvo i uljarstvo govoreći o aktualnom stanju u sektoru.

Istovremeno, u vinogradarskom registru bilježimo 27.207 registriranih subjekata, poljoprivrednih gospodarstava. 

Podaci Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) pokazuju kako je 99 posto domaćih proizvođača manjih od 5 hektara vinograda, a tek 339 njih prelazi taj prag, od čega 195 obrađuje između 5 i 10 hektara pod vinovom lozom, a tek 144 posjeduje vinograde veće od 10 hektara.

Ukupno je u vinogradarskom registru evidentirano 68.387 parcela pod vinovom lozom.

Podaci pokazuju kako svjedočimo trendu pada vinogradarskih površina, ali i ukupne proizvodnje vina.

Samo je ove godine iskrčeno 693 hektara vinograda, uzroci su različiti. Od starosti nasada i njihovih vlasnika koji više nisu u mogućnosti ih kultivirati, preko niskih otkupnih cijena grožđa, pa do bolesti i rezultata demografskih i klimatskih promjena u pojedinim regijama.

Evidencije HAPIH-a govore da je prošle vinske godine (od 01.08.2020. - 31.07.2021., op.a.) prijavljeno 95.002 tona uroda grožđa i 592.280 hl vina, a zadnji podaci govore da na zalihama imamo 671.127 hektolitara vina.

Izvoz domaćih vina u 2020. godini iznosio je 12,6 milijuna eura, što predstavlja smanjenje za 21 posto u odnosu na 2019. godinu. Količinski je izvoz iznosio 3.469 hL te bilježi smanjenje u odnosu na 2019. godinu za 34 posto. U istoj je godini u segmentu vina ostvarena negativna vanjskotrgovinska bilanca, odnosno deficit od 14,9 milijuna eura.

Najznačajnija izvozna destinacija u 2020. godini je Bosna i Hercegovina čiji udio, promatrano vrijednosno, u ukupnom izvozu čini 30,6 posto. U odnosu na prethodnu godinu, izvoz u BiH se smanjio za 24 posto. U ukupnom promatranju strukture izvoza po zemljama, proizlazi da je Republika Hrvatska najviše vina izvezla, promatrano vrijednosno, na tržište Europske unije (42%), dok je izvoz u zemlje CEFTE iznosio 41 posto. 

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u 2020. godini uvezeno je u RH vina u vrijednosti od 27,5 milijuna eura, što predstavlja pad za 14,1% u odnosu na 2019. godinu. Količinski uvoz je iznosio 24.543 hl te bilježi pad u odnosu na 2019. godinu za 1,3 posto.

Vinogradarstvo i vinarstvo u svijetu

Globalno je prisutan trend pada vinogradarskih površina, a računa se da je diljem planete danas cca. 7,3 milijuna hektara pod vinovom lozom, a čiji se najveći dio nalazi u Španjolskoj, Francuskoj, Kini, Italiji i Turskoj. 

EU broji 3.3 milijuna hektara, i taj je broj relativno stabilan unazad nekoliko godina.

Svjetska proizvodnja vina u 2020. godini procjenjuje se na gotovo 3 mil.hl (+1%), u odnosu na 2019. Nakon dvije uzastopne nestabilne godine 2017. i 2018., 2020. je u skladu s globalnom razinom proizvodnje vina iz 2019. i može se definirati kao malo ispod prosjeka.

Proizvodnja vina u EU za istu godinu procjenjuje se na 165 milijuna hektolitara čime bilježi povećanje od 8 posto (+12 mhl) u usporedbi sa 2019. godinom.

Svjetska potrošnja vina u prošloj godini procjenjuje se na 234 mhl, što je smanjenje od 3% u odnosu na 2019. Ovaj pad od 7 mhl analogan je onom viđenom tijekom svjetske financijske kriza 2008/09. te se pripisuje globalnoj epidemiji Covid-19.

U 2020. EU27, koja čini 48 posto svjetske potrošnje, je potrošena procijenjena količina vina od oko 112 mhl odnosno vrijednost je u razini sa 2019. godinom.

U protekloj godini prva tri uvoznika vina po količini bila su Ujedinjeno Kraljevstvo, Njemačka i SAD, koje su zajedno uvezle 41 mhl, što čini 39 posto ukupnog svjetskog prometa uvoza, koji je dosegao 11,5 milijardi eura.