Hrvatski potencijal u svjetskoj nestašici vina

Nedavno se pročula vijest kako svijetu prijeti - globalna nestašica vina. S obzirom na podatak kako je u Hrvatskoj danas pod vinogradima tek nešto veća površina od one koja je prije stotinjak godina bila samo u Istri, ne treba nam dugo da dođemo do istog zaključka. Što se dogodilo s vinogradima? Razloga je nekoliko, od klimatskih do uobičajenog (ne)planiranja gospodarskog razvoja.

Velike probleme počinje izazivati globalno zatopljenje, jer vinogradi koji su izloženiji suncu dolaze u velike probleme jer se kod njih snažno povećava količina šećera. Time se narušavaju karakteristike sorte, ali i općenito kategorija koju nazivamo - pitkost. Već i neki dijelovi Hrvatske, poput Dalmacije, dolaze u zonu koja će sve teže proizvoditi vina kakva danas traži tržište, a u pravilu je riječ o laganim, niskoalkoholnim vinima. Proširimo li priču Mediteranom, u probleme dolaze dijelovi Turske, Grčke, Italije i Španjolske. Istina, problemu se može doskočiti i umjetnim putem, no to značajno poskupljuje proizvod, a smanjuje mu i kvalitetu te konkurentnost.

Kina, zemlja koja je veliki uvoznik vina, zainteresirana je za uvoz baš onih hrvatskih. Najnovije statistike govore kako je u Kini potrošnja vina litra po stanovniku, a prema očekivanjima porast potrošnje vina će rasti velikom brzinom. Očekuje se i udvostučenje potrošnje, a proizvodnja im se nije bitno povećavala, što znači da će sve više uvoziti. Kad zbrojimo dva i dva, Hrvatska bi itekako, ako to nadležni prepoznaju, mogla profitirati.

Dvije trećine proizvođača vina pripadaju Europi, dok iz Novog svijeta - Afrike, Australije, Južne i Sjeverne Amerike, dolazi ostatak od 33 posto. Iako smo vjerojatno zakasnili jer smo ulaskom u Europsku uniju prihvatili i razvojnu politiku koja se odnosi na poljoprivredu, a ona kazuje kako značajnija ekspanzija površina pod vinogradima nije dozvoljena, dođe li do preokreta u generalnoj politici prema vinarstvu i vinogradarstvu, mogli bismo konačno pronaći svoj put u blagostanje.

Prema procjenama, u Hrvatskoj se godišnje proizvede i popije oko 120 milijuna litara vina. U Europi su najveći proizvođači vina Italija, Francuska, Španjolska, a slijede Njemačka, Rumunjska. Raste i potražnja za austrijskim i švicarskim vinima, što se osim njihovoj tradicionalnoj kvaliteti ipak može pripisati i - globalnom zatopljenju. Baranjsko i iločko područje najvažniji su centri u Hrvatskoj za proizvodnju dobrih vina. Hrvatska ostaje u dobroj poziciji, jer i zagrebačko područje, a riječ je o županiji s najvećom proizvodnjom vina u Hrvatskoj, dolazi u bolji položaj jer će njihova svježa vina postati nešto alkoholnija, konkretnija i korpulentnija. Svako zlo za neko dobro, iliti kada se jedna vrata

Foto: freepik.com