Grožđe im "obrale" divlje svinje - rješenja nema?

Divlje svinje hvarskim težacima kontinuirano čine velike štete, a Ministarstvo poljoprivrede, lokalne vlasti i lovci ne uspijevaju riješiti taj gorući problem.

"Preklani sam Lovačkoj udruzi otoka Hvara, sa sjedištem u Starome Gradu, prijavio štetu na vinogradima i nasadu batata od gotovo pet tisuća kuna i nisam dobio ništa. Sada su mi na predjelu Poljica-Vorh na četiri tisuće trsova dernekuše i bogdanuše one "obrale" gotovo 40 posto uroda, odnosno dvije tone grožđa, napravivši mi štetu veću od 10 tisuća kuna. Opet sam sve to prijavio i, zamislite, za odštetu dobio dvije litre repelenta, ukupne vrijednosti 260 kuna", žali se Jakov Milatić Šišić (46), vinogradar iz Svirača.

Propisi nisu u korist oštećenika

Štete su, kako pripovijeda, počinjene i njegovim susjedima, obiteljima Buratović, Plenković, Vranković, Milatić..., a ne odnose se samo na poljoprivredne kulture, nego i na razvaljivanje suhozida i gomila.

U Lovačkoj udruzi ljude naprosto destimuliraju za bilo kakve prijave jer im kažu da se obeštećenje može dobiti jedino pod uvjetom da je imanje ograđeno.Dakle, propisi nisu u korist oštećenika, nego onih koji upravljajući lovištem druge dovode do očaja. A tko bi i kako mogao ograditi male rasparcelizirane površine, pita se naš sugovornik, kada on na spomenutom lokalitetu ima čak tri vinograda i samo za njih ograditi treba mu investicija od 35 do 40 tisuća kuna.

"Kad bih ja, uza sve ostale troškove, uspio vratiti toliki novac? Ljudi se za sada, uz repelente, muče raznim sredstvima kao što su nafta, kosa, strašila, plinski topovi..., dok na otoku, koliko mi je poznato, gotovo i nema električnih pastira. Međutim, od svega toga malo koristi, svinje su otporne na sve, čak i na povremeni odstrel. I mi težaci pridružujemo se inicijativi udruge "Hvarski vinari" da se ovo pokuša riješiti smanjenjem brojnosti te izrazito reproduktivne divljači, odnosno lovom bez ikakvih ograničenja.

Sličnu su situaciju, doznajem, imali i naši kolege na otoku Krku, ali su oni u dogovoru s lovcima stanje uspješno stavili pod kontrolu. Ako se to i na Hvaru ne dogodi, mladi ljudi će zasigurno odustajati od poljoprivrede i biti prisiljeni na iseljavanje, a onda ćemo napokon imati barem jedan škoj rezerviran isključivo za ljubitelje lova", sarkastično je zaključio Milatić Šišić.

Cjelogodišnji izlov - ključ rješenja problema!

"Vinari otoka Hvara su se temeljem pritužbi većeg broja građana još 2015. svojim dopisom obratili Ministarstvu poljoprivrede, Hrvatskom lovačkom savezu, pa i Županiji, da na škoju zbog (pre)velikih šteta iniciraju (odobre) cjelogodišnje izlovljavanje crne divljači. Pomoć smo također zatražili od čelnika hvarskih gradova i općina, inzistirajući da se konačno opredijele da li podržavaju otočnu poljoprivredu kao izvor prihoda lokalnog pučanstva ili samo lov na divlje svinje... Međutim, učinkovite akcije u tom pravcu, nažalost, izostale su. Zbog svega toga zaista smo u čudu i ne preostaje nam ništa drugo nego pravodobno pokrenuti sudske postupke za nadoknadu šteta koje nam čini ova divljač", s ogorčenjem je kazao mr. Andro Tomić, istaknuti enolog i vinar iz Jelse, piše maslina.slobodnadalmacija.

Autor. Mirko Crnčević, Maslina - Slobodna Dalmacija

Foto: Bigstockphoto/erikmandre