Grožđa će biti znatno manje, ali vinari očekuju iznimno kvalitetna vina

Berba grožđa u hrvatskim vinogorjima u punom je jeku, a ovogodišnju sezonu obilježili su ekstremne vrućine, dugotrajna suša i znatno raniji početak berbe. Vinogradari i vinari diljem zemlje slažu se u jednom, grožđa će biti manje, u nekim vinogradima čak 50 do 70 posto, no ono što je ubrano uglavnom je iznimne kvalitete.

Visoki šećeri i zadovoljavajuće kiseline daju nadu da će ovogodišnja vina, unatoč manjim količinama, biti vrlo dobra, a na pojedinim položajima i vrhunska.

Berba počela gotovo mjesec dana ranije

U Šibenskom zaleđu berba je počela neuobičajeno rano. U Vinariji Bibich iz Skradina prvi su grozdovi ubrani već 1. kolovoza, a završetak berbe očekuju u sljedećih desetak dana, ovisno o vremenskim prilikama.

"Urod je generalno manji. Prema našim procjenama, ove godine imamo između 20 i 30 posto manje grožđa. Suša i visoke temperature učinile su svoje, a zbog takvih uvjeta berba je počela dosta ranije nego prethodnih godina", kaže Bojan Mišković iz Vinarije Bibich.

Na njihovim vinogradima, ističe, bilo je dosta isušenih bobica, što je izravna posljedica dugotrajnog nedostatka oborina. Ipak, kvaliteta nije upitna.

"Grožđe je na pojedinim položajima bilo dosta suho, ali to ovisi i o stilu vina koji se radi. Ako usporedimo s prošlom godinom, količine su manje za nekih 20 do 30 posto. Nije ni čudo s obzirom na vremenske prilike, odnosno neprilike, kiše gotovo da nije bilo, a temperature su bile vrlo visoke", kaže Mišković.

Vinarija Bibich ove godine radi uglavnom s vlastitih pet hektara vinograda. Među sortama su debit, maraština, shiraz, merlot, cabernet sauvignon, plavina i babić, uz manje količine chardonnaya, sauvignona i grenachea.

U Dalmaciji je ove godine dodatni problem predstavljala i opasnost od požara. Vinarija Bibich, srećom, nije pretrpjela štetu, iako je prije dvije godine požar ozbiljno zaprijetio njihovim vinogradima.

Baranja: i do 50 posto manje grožđa

Slična slika stiže i iz Baranje. U Zmajevcu je Ivan Gerštmajer Zelember iz Vinarije Gerštmajer ove godine u berbu krenuo ranije nego inače. Prve su se brale ranije sorte, među kojima chardonnay, pinot sivi i traminac, a početkom rujna na red je stigla i graševina.

"Kod ranijih sorti imali smo i do 50 posto manje grožđa. Grožđa ima, ali jednostavno nema soka. Bobice su isušene", kaže Gerštmajer Zelember.

Prošle godine u toj su vinariji s berbom počinjali oko 15. ili 16. rujna, dok je ove godine berba krenula gotovo dva tjedna ranije. Razlog su ekstremne vremenske prilike, ali i činjenica da je grožđe brzo dostiglo potrebne parametre.

Ekstremna suša pomiče početak berbe grožđa u tri poznate vinske regije

Unatoč manjim količinama, kvaliteta je, kaže, vrlo dobra.

"Što se tiče sladora, ranije sorte brali smo s vrijednostima od 20 do 25, odnosno od 110 do 120 eksla. Kiseline su bile između 5,4 i 6, što je zadovoljavajuće. Što se tih omjera tiče, ne očekujemo probleme", objašnjava.

Posebno je zadovoljan stanjem graševine, koja se, prema njegovim riječima, najbolje održala. Ipak, procjena ukupnog smanjenja prinosa nije optimistična.

"Sigurno ćemo imati 40 do 50 posto manje. Netko će možda imati i manje, sve ovisi o lokaciji. Rekao bih da će smanjenje prinosa biti u rasponu od 30 do 60 posto", kaže.

Manje vina, ali koncentriraniji okusi

Manje grožđa značit će, naravno, i manje vina, ali u Vinariji Gerštmajer vjeruju da će kvaliteta nadoknaditi dio količinskog minusa. Visoki šećeri ove će godine posebno pogodovati proizvodnji slatkih vina, po kojima je vinarija poznata.

Slična situacija je i u Erdutskom vinogorju. Jasna Antunović Turk i njezin sin Branimir Turk ove su godine graševinu završili brati početkom rujna, dok ih još čekaju crne sorte, među njima cabernet franc i cabernet sauvignon.

"O suši neću niti govoriti. Kiša koja je pala prije dva do tri tjedna stigla je do područja Našica, Kutjeva i nekih drugih vinogorja, ali do nas nažalost nije. Zato imamo još manje prinose", kaže Jasna Antunović Turk.

Na pojedinim položajima štete i gubici prinosa dosežu čak 50 do 70 posto. Posebno su stradali mlađi nasadi koji teže podnose dugotrajni toplinski stres.

Erdut: Berba tri do četiri tjedna ranije

Posljednja ozbiljnija kiša na njihovom području pala je početkom srpnja. Berba je zato počela čak tri do četiri tjedna ranije nego što je uobičajeno.

"Počeli smo oko 16. ili 17. kolovoza, a do 2. rujna obrali smo gotovo sve, uključujući i posljednju graševinu. Berbu smo morali odraditi ciljano i brzo jer su parametri bili odlični. Graševina je dostigla 85 do 86 eksla, uz kiselinu iznad šest", ističe Antunović Turk.

Upravo su parametri ono što vinare ove godine najviše veseli. Unatoč ekstremnim uvjetima, grožđe je zadržalo dovoljno šećera i kiselina za proizvodnju kvalitetnih vina.

"Jedino što je dobra vijest u svemu ovome jest da ćemo imati koncentrirana i vrlo lijepa vina. Ni u jednoj sorti nije nam pobjegao alkohol, slador ili nešto slično. Berbu smo planirali racionalno i brali smo svaku sortu kada je dosegla optimalne parametre", kaže Branimir Turk.

Posebno velike nade polažu u crne sorte i chardonnay, dok za graševinu kažu da je "standardno dobra", ali i ove godine očekuju vrlo kvalitetan rezultat.

Istra: Fen i 40 stupnjeva promijenili situaciju

I u Istri je situacija slična. Marino Markežić iz Vinarije Kabola u Momjanu kaže da je tamošnja berba počela već sredinom kolovoza, a završava početkom rujna. Najzastupljenije sorte su istarska malvazija, koja čini oko 70 posto nasada, te teran i momjanski muškat.

"Sve je izgledalo idealno do početka srpnja. Međutim, zadnja toplina i vruć vjetar fen, uz temperature od oko 40 stupnjeva, pomiješali su malo sve karte. Loza je dobro izdržala, grožđe je fenomenalno, ali najbolji vrhovi vinograda podbacili su jer su najviše osjetili sušu", kaže Markežić.

Procjena je da će i u Istri prinos biti manji za oko 30 do 40 posto.

Hoće li manje grožđa značiti i skuplje vino?

No pitanje je što će manja proizvodnja značiti za cijene vina. Markežić smatra da vinari nemaju puno prostora za daljnje poskupljenje.

"Mislim da smo s cijenama došli do maksimuma. Sve što je manje morat ćemo sami staviti na leđa i pokušati prebroditi. Mi smo blizu granice sa Slovenijom i Italijom i naše cijene moraju ostati konkurentne. Ako izgubimo tržište, izgubili smo kompletan posao", kaže.

Tako će ovogodišnja berba hrvatskim vinarima donijeti manje sirovine, ali bi istodobno mogla donijeti vrlo kvalitetnu bazu za vina. Od Slavonije i Baranje, preko Istre do Dalmacije, zajednički je zaključak gotovo isti, grožđa će biti manje, ali kvaliteta zasad ne zabrinjava.

Hoće li se manji prinosi i veći troškovi proizvodnje u konačnici odraziti i na cijenu grožđa, tek će se vidjeti. Otkupne cijene razlikovat će se od regije do regije, ali i prema sorti i kvaliteti. Za vinogradare će zato ova berba biti svojevrsna utrka između manjeg uroda, visokih troškova i potrebe da se kvalitetno grožđe adekvatno vrednuje.

Priroda je ove godine ozbiljno smanjila količinu, ali zasad nije uzela ono najvažnije, kvalitetu potrebnu za dobro vino.

Dodajte agroklub.com u omiljeni Google izvor