Pretraga tekstova
Slavonskoj graševini počasno mjesto u Poljskoj
Udruga proizvođača graševine Slavonije i Podunavlja “Graševina Croatica” osnovana je prije točno dvije godine, s ciljem jedinstvene promocije vina sorte graševina. No, u tijeku su pripreme za onu najznačajniju do sada. Naime, udruga je dobila usmeni, a za nekoliko dana pristići će joj i pisani, poziv najpoznatijeg poljskog vinskog časopisa “Vino” da na tradicionalnoj najvećoj godišnjoj vinskoj manifestaciji u toj zemlji, koja će se ove godine održati u Varšavi 8. i 9. studenoga, predstavi vina svojih članica.
Prigodom jučerašnjeg sastanka čelništva udruge u Županijskoj komori Osijek priređena je i degustacija ponajboljih graševina članica udruge te su odabrane najbolje, koje će biti predstavljene na gala večeri što će se, u nazočnosti poljske gospodarske i političke kreme i najvećih vinara svijeta - izvoznika vina u Poljsku, poglavito Italije, Francuske, Španjolske i zemalja Južne Amerike, prigodom te manifestacije održati.
Hrvatski vinari ondje će predstaviti i druge svoje vinske vrste te pregovarati s najvećim poljskim trgovcima i distributerima vina. Predsjednik udruge “Graševina Croatica”, Vlado Krauthaker, ističe da je za hrvatsku graševinu, pa i sva ostala hrvatska vina, tržište Poljske iznimno značajno i zato mu daju veliku, čak najznačajniju, marketinšku pozornost. Ta zemlja ubrzanog gospodarskog razvitka, s 38 milijuna stanovnika, jedna je i od najbrže rastućih vinskih tržišta u svijetu. Prosječna potrošnja po stanovniku od samo dvije litre 1980. godine sada je narasla na 12 litara i raste za litru-dvije na godinu. Hrvatska može na tom tržištu postati iznimno značajan izvoznik vina, to više što Poljaci imaju velike simpatije prema njoj i dobro poznaju njezina vina. To osobito potvrđuje podatak da je ove godine u Hrvatsku stiglo 24 posto više poljskih turista negoli godinu dana prije.
Za sada, premda još uvijek u simboličnim količinama, vina u Poljsku izvoze Belje, vinarije Zdjelarević i Krauthaker, a odnedavno i vinarije Feravino i Erdutski vinogradi te neki istarski vinari. Sljedeća velika marketinška kampanja udruge “Graševina Croatica” bit će usmjerena na tržište bogate Švicarske, kaže Krauthaker za Glas Slavonije.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu p... Više [+]
Nešto što sam Maji Celing u kometaru kometirao. Mrkva bez motike, posijana u kartone za jaja. Kakvo nam je trenutno vrijeme nije još kasno i još se može sijati pa će za Božić biti mlada mrkvica. Sada sam malo poslikao, pošto mi ovo sve tu pored kuće, na daljinu bi me strefio i drugi infark koliko je vruče i sparno. Malo ubacio jednu slikicu, inače kako cjepam jednu parcelu u dvije kulture ali kulture moraju obvezno biti dobri dusjedi. Sada po ovoj vručini nedem 2km dalje slikat polja to ćemo nekada kasnije kada zahčadi.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Majo nije bilo smrdljivih martina sve dok suncokret nije došao na veličinu oko 1m, a tada samodtalno bez prisile pristizali. Tako bilo i prošle Više [+] godine. Ali ovaj puta nešto brat povješao po vrtu, neznam što ja sam sa leđnom prskalico mjestično prošao sa fungicidom + koktel bio stimulator pa nestali. E sada koji im miris zasmetao nemam pojma.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Nisam znala da suncokret mami smrdljive martine. KOd mene u bašči se samozasijava više od 10 godina, haha. Ali neka, ima za sve - i za nas i za Više [+] martine, a društva suncokreta se nikad ne bih odrekla. Obožavam ga.
Damir Senjan
prije 2 tjedna
Maja Celin Prvo u katone za jaja nasipaš zemlju, ako ti se igra tada sa pincetom zrno po zrno u udubinu za jaje, ali to je malo zeznuto, rasipaš Više [+] sjeme i na sjeme staviš tanki sloj zemlje. Moraš svaki dan ili svaki drugi dan polagano zaljevati. Možeš jedno vrijeme i na balkonu to raditi nemora odmah na vrt. Kada nikne ako si rasijala tada višak razrijediš ( počupaš ) i staviš na vrt, karton do kartona. E tada je malo muka, ako je suša tada treba svaki dan zlijevati laganini da dno kartona bude mekano da korijen mrkve može probiti karton. Korijen mrkve će probiti samo onaj dio udubine za jaje a gornji dio kartona će ostati netsknut i dalje držati vlagu i štititi od korova. Može se i sada u ovo vrijeme tako posijati pa ćeš imati mrkve do zime ako ne padne snijeg. Može i peršin itd.. bit je nema motike a karton zadrži vlagu. 2024 to isprobali 30.7 i mrkve bilo do prolječa na vrtu. Ja sam sada malo zeznuo vrt jer sam stavio pored njega suncokret koji mami smrdljive martine, dobro da me nisu žena i brat objesili za 🙊🙊🙊😂.
Maja Celing Celić
prije 2 tjedna
Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...? Ovo s mrkvom mi morate objasniti. Kako ti sijete u mije su prednosti? Nema kopanja, nema korova, raščupavanja...?