Francuski studenti kušali hrvatska vina

Prema podacima američkog Vinskog instituta, Francuska je druga zemlja u svijetu po proizvodnji vina s preko 47 milijuna hektolitara godišnje, dok Hrvatska zauzima 22. mjesto s 1.680.000 hektolitara. No, kada je riječ o količini popijenog "alkoholnog soka od grožđa", s 44 litre godišnje po stanovniku, Lijepa Naša je na trećem mjestu.

Osnovna razlika između hrvatskih i francuskih vina je što naša nose nazive sorti, a ne položaja, kao što je to slučaj u spomenutoj europskoj državi.

"Ima i kod nas vina koja su dobila nazive po položajima, ali uvriježeno je da se nose nazivi sorata na etiketi, dok je u Francuskoj to neobično. U južnom dijelu imaju sortna vina, a uglavnom su sva vina deklarirana po položajima. Njihove vinske regije nemaju toliko široku paletu kao što mi imamo. Recimo Champagne ima svega tri sorte, a ovdje gotovo svaki proizvođač ima pet ili šest sorti uz graševinu koja je vodeća" rekao je Josip Mesić, profesor Veleučilišta u Požegi.

Francuski studenti kažu da naša vina imaju više šećera

25-ero mladih ljudi, upravo iz francuske regije Champagne, posjetilo je vinograde Veleučilišta u Požegi. Studenti obrazovne ustanove Aviz Viti Campus imali su priliku kušati hrvatska vina.

"Vaša vina u pravilu imaju veći postotak alkohola od naših, stoga ih je teško uspoređivati. Drugačija su, ali i kvalitetna. Ovdje mi se sviđaju slatke sorte. Probala sam graševinu i mogla bih ju usporediti s našim tramincem", istaknula je Chloe Combes iz Ludesa.

Svih 25-ero studenata pohađa specijalistički vinski fakultet, koji se temelji na edukaciji u proizvodnji šampanjca. Lorcan Duggan iz grada Epernay, smatra kako hrvatska vina sadrže veće količine šećera od francuskih.

Razlikuje se tehnologija proizvodnje

"Možemo naći neke sličnosti u samim vinima, ali razlikuje se tehnologija proizvodnje. Ovdje imate mnogo više sorti nego kod nas. Također sam kušao graševinu i slažem se da je slična našem tramincu. Ima velike količine šećera i jako je izražen okus grožđa. Na prvi gutljaj osjeti se pravi voćni sadržaj", naglasio je Lorcan Duggan.

Maximilien Paillard iz Reimsa hrvatsku graševinu smatra vrlo kvalitetnom, ali crna vina kutjevačkog kraja nisu po njegovom ukusu.

"Ovdje je mnogo raznih sorti kojih nema u Francuskoj, a i pristupi samoj proizvodnji se razlikuju. Nisam uživao u crnim vinima, imaju preveliki postotak alkohola, ali to je moje mišljenje. Sve ovisi o položaju i regijama, no u pravilu francuska crna vina su lakša. Moje omiljene sorte su porijeklom iz pokrajine Burgundije", rekao je Paillard.

Domaći studenti radije odabiru domaće.

"Kušao sam francuski pinot crni. Po kvaliteti je naš puno bolji, ali Francuzi imaju ime i marketing. Ne samo da se možemo mjeriti s njima u proizvodnji kvalitetnog vina, nego bih rekao da smo puno bolji", istaknuo je Ivan Luka Birkić, student voćarstva-vinarstva i vinogradarstva.

Dojam o vinima ovisi o tome tko ga konzumira i njegovom ukusu, ali svaki dobar proizvod pronalazi i potrošača.

"U Hrvatskoj imamo razne kategorije vina, koje u inozemstvu nisu toliko raširene. Imamo stolno, kvalitetno i vrhunsko vino. O samoj komparaciji kvalitete vina među zemljama je teško govoriti, jer svako područje ima nekakvu perjanicu koja ga krasi", zaključio je mr. sc. Josip Mesić.

Foto: screenshot/youtube.com