Francuska očekuje najnižu proizvodnju vina u 30 godina

Agreste, statistička služba francuskog Ministarstva poljoprivrede, upozorava da je suša tla tijekom ljeta dodatno jačala, dok su toplinski valovi uzrokovali ožegotine, sušenje i otpadanje lišća te venuće bobica, što je izravno smanjilo prinose.

Najveći pad očekuje se u regiji Champagne, gdje je berba grožđa počela neuobičajeno rano, sredinom kolovoza. Procjenjuje se da bi proizvodnja mogla biti čak 48% manja nego prošle godine i 46% ispod prosjeka posljednjih pet godina. U Burgundiji-Beaujolaisu očekuje se pad od 33%, dok bi Jura mogla izgubiti 36% uroda. Loire, Alsace i Cognac trebali bi biti u minusu 12%, 6% i 6%.

Istodobno, situacija nije jednaka u cijeloj zemlji. Languedoc-Roussillon mogao bi imati 5% veću proizvodnju nego lani, a Bordeaux čak 10% veću, ponajprije zahvaljujući kiši krajem kolovoza koja je ublažila toplinski i sušni stres. Ipak, i ta su područja ispod prosjeka 2021.–2025. godine, za 8%, odnosno 11%.

Dio proizvođača smatra da su službene prognoze možda previše pesimistične. Cécile Mathiaud iz udruge burgundskih proizvođača rekla je za Guardian da zna kako ovogodišnja berba neće biti puna, ali da još nema konačnih podataka.

"Imamo neke nasade koji ove godine daju vrlo malo, a u drugima je urod veći od očekivanog. Referentna godina za naše proizvođače je 2021., kada je proizvedeno samo milijun hektolitara. Očekujem da će ovogodišnja proizvodnja biti veća, ali ne mogu procijeniti koliko“, kazala je.

Klimatski udar stiže u lošem trenutku

Ipak, šira slika pokazuje koliko su se uvjeti promijenili. Jean-Marie Cardebat, profesor ekonomije na Sveučilištu u Bordeauxu i stručnjak za tržište vina i alkoholnih pića, upozorava da danas nijedna francuska regija više nije sigurna od toplinskih valova. Zemlja je pritom, kaže, slabije pripremljena za klimatske promjene od Španjolske, koja ima razvijeniju mrežu za navodnjavanje.

Problem nije samo količina proizvedenog grožđa. Više temperature pomiču i termine berbe. Prosječni termin berbe pomaknuo se za tri dana svakog desetljeća, što znači da se od 1930-ih pomaknuo za otprilike mjesec dana.

Francuski proizvođači s ovim se problemima suočavaju dok se istodobno smanjuje domaća potrošnja. Udio stanovništva koje svakodnevno pije vino pao je s gotovo 50% 1960. godine na manje od 10% u 2018. godini. Inflacija i carine tijekom posljednjih pet godina dodatno su pridonijele gomilanju zaliha.

Ekstremna suša pomiče početak berbe grožđa u tri poznate vinske regije

U Bordeauxu je od 2023. godine iskrčeno oko 20.000 hektara nasada, čime je ukupna površina smanjena na 83.000 hektara. U sklopu državnog programa potpore tijekom 2026. godine trebalo bi biti uklonjeno oko 4% svih francuskih nasada, a proizvođačima se za trajno krčenje isplaćuje 4.000 eura po hektaru.

Milijarda eura pomoći poljoprivrednicima

Cardebat upozorava i da su se stečajevi u sektoru između 2019. i 2025. utrostručili te smatra da bi 2026. mogla biti jednako teška. Istodobno, rast troškova prilagodbe klimatskim promjenama smanjuje mogućnost novih ulaganja.

"Što je klima poremećenija, to je manja sposobnost ulaganja, iako moramo ulagati više. Ulazimo u začarani krug“, rekao je.

Francuska je krajem ljeta najavila i više od milijardu eura vrijedan paket hitne pomoći poljoprivrednicima i proizvođačima pogođenima toplinskim valovima. Istodobno, proizvođači sve više razmišljaju o novim tržištima, drugačijim proizvodima i prilagodbi mlađim potrošačima.