• Elementarna nepogoda
  • 03.05.2017. 16:30

Elementarne nepogode diljem Hrvatske

Županije s obzirom na štete od mraza počinju procjenjivati štete.

  • 1.643
  • 117
  • 0

Župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić proglasio je elementarnu nepogodu za osam gradova i 14 općina s područja Zagrebačke županije zbog vremenske nepogode, nastale u razdoblju od 20. do 23. travnja 2017. godine, uzrokovane mrazom koji je na navedenom prostoru nanio potpune materijalne štete na poljoprivrednim kulturama, voćnjacima, vinogradima i vrtovima.

Elementarna nepogoda proglašena je za područje gradova: Dugo Selo, Ivanić-Grad, Jastrebarsko, Samobor, Sveta Nedelja, Sveti Ivan Zelina, Velika Gorica i Vrbovec te općina: Bistra, Brckovljani, Brdovec, Dubrava, Dubravica, Klinča Sela, Kloštar Ivanić, Kravarsko, Križ, Luka, Marija Gorica, Orle, Pušća i Rugvica.

Procijenjene štete

Nakon Odluka o proglašenju elementarne nepogode, općinska i gradska povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda dužna su odmah, a najkasnije u roku od osam dana, izraditi Prvo priopćenje s procjenom ukupne štete te ga dostaviti Županijskim povjerenstvima koja će potom zbrojene podatke dostaviti Državnom povjerenstvu. Također, gradovi i općine dužni su unijeti procijenjene štete u Registar šteta u poljoprivredi.

Najveće su štete nastale na vinogradima i voćnjacima na kojima se štete kreću od 50 do 100%.

U Varaždinskoj županiji proglašena nepogoda

I varaždinski župan Predrag Štromar proglasio je elementarnu nepogodu od mraza koji je 20. i 21. travnja poharao gradove Novi Marof i Lepoglavu, te općine Klenovnik, Bednju, Cesticu, Vinicu, Petrijanec, Maruševec, Breznicu, Veliki Bukovec i Mali Bukovec. Šteta je oko 35 milijuna kuna.

Temperature su se potkraj prošlog tjedna spustile i do -4 stupnja, što je izazvalo velike štete na poljoprivrednim kulturama, posebno na višegodišnjim nasadima vinogradima i voćnjacima, na kojima se štete kreću od 50 do 100%. Na povrtlarskim kulturama štete su od 40 do 70%.

I Sisak u postupku proglašenja nepogode

Također, svi građani s područja grada Siska koji su 22. travnja pretrpjeli štetu na obrtnim sredstvima uslijed mraza mogu štetu prijaviti Povjerenstvu za procjenu štete od elementarnih nepogoda Grada Siska svakog radnog dana od 8 do 16 sati sve do 3. svibnja 2017. godine kako bi se izvršila privremena procjena. Nakon toga će se, objašnjavaju u Gradu, ako se zadovolje svi uvjeti, pokrenuti postupak proglašenja elementarne nepogode mraz za područje Grada Siska.

Bjelovarsko-bilogorska županija procjenjuje štetu

Bjelovarsko-bilogorska županija uputila je zahtjev na sve jedinice lokalne samouprave, pet gradova i 18 općina, da dostave svoje zahtjeve za proglašenje elementarne nepogode od mraza i to oni kod kojih su nastali zakonski uvjeti za procjenu štete od elementarne nepogode.

Naime, zbog iznimno niskih temperatura krajem travnja 2017. godine nastale su štete od mraza na nasadima voćnjaka, vinograda i povrtlarskim kulturama. S obzirom da su mnogi oštećenici prema svojim Općinama i Gradovima uputili zahtjeve za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, sada je na jedinicama lokalne samouprave da pošalju svoje zahtjeve za proglašenje elementarne nepogode prema Županijskom povjerenstvu za procjenu štete, čime bi se uključili u redovnu proceduru proglašenja elementarne nepogode.

Najveća šteta u vinogradima i na obali

Mr.sc. Ivana Župić ističe kako u Splitsko-dalmatinskoj županiji štete ponegdje iznose od 50 do 90%. Najviše su stradali trajni nasadi, vinogradi i voćnjaci te povrtlarske kulture u nekim priobalnim područjima. U Cetinskoj krajini ljudi nisu iznijeli plodovito povrće, pa nisu zabilježen štete na tim kulturama. Najveće štete nastale su u vinogradima.

Vinograde, u kojima imamo zelenu masu, svakako je potrebno zaštititi. Župić je posebno istaknula kako se ne smije ići na ručno uklanjanje suhih izbojaka.

"Ne smije se to raditi, nego je potrebno pustiti biljku da se ona oporavi od stresa. Biljka će ubrzo krenuti iz tih spavajućih pupova, a onda je potrebno poduzeti daljnje mjere."

U voćnjacima je situacija malo bolja. Više je stradalo koštičavo voće, jezgričavo se bolje drži. Tu svakako treba ići na mjere zaštite fungicidima protiv gljivičnih bolesti, koje u ovakvim vremenskim uvjetima itekako napreduju, odnosno infekcije krastavošću, šupljikavošću i ostale gljivične bolesti, upućuju savjetodavci. I tu će najvjerojatnije biti proglašena elementarna nepogoda.


Tagovi

Elementarna nepogoda Županije Nadoknada šteta


Autorica

Ivana Nađ

Ivana je urednica na Agroklub portalu. "Vaša uvjerenja ne čine vas boljom osobom. Djelovanje čini."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Danas je #digitalizacija poljoprivrednog sektora izuzetno važna. Kako ubrzati transformaciju poljopr... Pročitaj cijelu bilješku »