• Bačvarija
  • 11.07.2020. 11:00
  • Osječko-baranjska, Našice

Domaće bačve od 140 godina starog slavonskog hrasta za vrhunska domaća vina

Posjetili smo najveću bačvariju u Hrvatskoj kao i obližnje šume koje osiguravaju najkvalitetniju sirovinu te saznali dio velikih ambicija ovdašnjih poduzetnika.

Foto: Vedran Stapić
  • 3.004
  • 1.053
  • 1

Rast domaće proizvodnje vrhunskih vina donedavno nije pratio razvoj proizvodnje bačvi za njihovo dozrijevanje, unatoč svom drvnom potencijalu kojeg imamo.

A koliko god u nekim drugim metrikama, ljestvicama i tablicama bili u problemu pri komparaciji s drugim državama, s biološkog i ekološkog stajališta, stanje šuma u Hrvatskoj jedno je od najboljih u Europi.

"Danas je naš model šumarstva upravo rješenje za čitavu EU", rekao je okupljenim agrarnim novinarima mr.sc. Zdenko Bogović predsjednik Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika (HSUPŠ) tijekom obilaska privatnih šuma u okolici Našica. Tu se u jednom bloku nalazi bogatstvo jedinstvenog šumskog ekosustava na 4.000 hektara površine, a što je ne tako davno denacionalizirano i vraćeno potomcima našičkih grofova Pejačević. 

Što je baš aktualnim primjerom - na početku se novog programskog razdoblja na EU razini puno govori o nužnosti zelenih politika, a u kontekstu šumarstva i izazovima degradacije brojnih europskih šuma - kao posljedice dugogodišnjeg zapadnjačkog pristupa prirodi kao biznisu.

"Mi te probleme nemamo", kaže Bogović. Dapače u ovim je ravničarskim šumama danas živo. Uređuju se ceste, žiruju mangulice, skuplja i izvozi sadni materijal (žir), provode se projekti, gospodari se i zanavlja po planovima i sekcijama, a sve u skladu s FSC certifikatom i njegovim strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima. "Oni tek sad govore o zelenoj ekonomiji, a mi tako gospodarimo već 250 godina", kaže čovjek koji rukovodi ovim šumama.

Zdenko Bogović
HSUPŠ je član Konfederacije europskih privatnih šumovlasnika (CEPF), a čiji je član Upravnog odbora CEPF i mr.sc. Zdenko Bogović

Oni uz to upravljaju i s 11.000 hektara na obroncima Krndije, staništu slavonskog hrasta kitnjaka (Quercus petraea) starog 140 godina, a odakle između ostalog dolaze i dužice (element bačve) ekstra fine strukture goda za bačve visoke kvalitete i trajnosti.

I baš je to posebno dobra vijest za ovaj kraj, a i sve domaće vinare - da se odnedavno i dio ove drvne mase prerađuje u barrique bačve - ponajviše od hrasta kitnjaka, ali i bagrema, duda, divlje trešnje, kestena i jasena.

Iz Našica u domaće vinarije 5.000 bačvi godišnje

"To što mi radimo, u Bruxellesu zovu cirkularna ekonomija", dometnuo je Bogović aludirajući na činjenicu da se drvo obrađuje u neposrednoj blizini šume te tako na više načina pomaže ekonomiji ove zajednice, ali otkrio i više ambicija mlade tvrtke Auris barrels d.o.o. u našičkoj industrijskoj zoni.

"Na godinu proizvodimo oko 5.000 komada barrique bačvi - od 50 do 1000 litara linijski, a veće, sve do 40.000 litara radimo ručno", pojasnio je Darko Prevolšek, voditelj proizvodnje bačvi dok smo obilazili pogone te objasnio kako je dužica cijepana te prirodno sušena 24-36 mjeseci prema strogim tehnološkim pravilima.

Darko Prevolšek
Darko Prevolšek, majstor bačvar, voditelj proizvodnje

Saznali smo da je u pripremi i postavljanje linije za izradu velikih bačvi i badnjeva do 20.000 litara za koju već imaju spremljenu dužicu u debljinama od 50, 60, 80 mm.

Oni danas zapošljavaju 50 radnika i najveća su bačvarija u Hrvatskoj. Nedavno su investirali u opremu, koriste provjerenu slovensku tehnologiju vrlo visoke preciznosti obrade, a imaju i velike planove.

"Prvi cilj je opremanje hrvatskih podruma te sljubljivanje domaćih vina s bačvama iz slavonskog hrasta", kaže Marija Labrtić, direktorica tvrtke i dodaje kako upravo završavaju narudžbu za projekt Osilovac (Feravino) bačvi ukupnog kapaciteta cca 150.000 litara - većeg i manjeg obujma - od 1.000 do 5.000 litara.

Njihovi se proizvodi mogu naći i u nekim drugim domaćim vinarijama kao što su Kutjevo, Erdutski vinogradi, Badel 1862 i drugima, a vjeruju i u veliki potencijal plasmana u zemlje našeg okruženja. 

Domaći vinari su donedavno bili prisiljeni u nedostatku drugih rješenja okrenuti se uglavnom talijanskim i francuskim proizvođačima. "Nema smisla da mi naš hrast izvozimo u Italiju, pa od njih kupujemo bačve za naša vina", konstatira Bogović i napominje kako su konkurentni te da su uvjeti rada i plaće daleko iznad prosjeka sektora.

Plaće iznad prosjeka sektora

Rado ističu kako je kod njih prosječni neto dohodak na razini 7.500 kuna, a minimalni - početnički je 5.000 kn, a uz koji dolaze i dodatci za Božić, Uskrs i godišnje odmore. Također, za svako novorođeno dijete djelatnika isplaćuju 10.000 kn neto potpore čime žele mlade obitelji dodatno poticati na ostanak u ovim krajevima gdje je iseljavanje bilo najizraženije. 

Da osiguraju i budući stručni kadar. stipendiraju i srednjoškolce s 1.000 kn mjesečno kroz cijelu godinu.

Tvrtka je osnovana kao dio auric oak grupacije nastale njemačko-hrvatskim poslovnim partnerstvom. 

Vole reći da su pozitivan primjer tvrtke iz drvnog sektora koja nema Ugovor s Hrvatskim šumama i ne koristi povlaštene cijene sirovine, a istovremeno isplaćuje iznadprosječne plaće, proizvodi vrhunske proizvode te investira u nove projekte.


Fotoprilog


Tagovi

HSUPŠ Zdenko Bogović Pejačević Hrast kitnjak Quercus petraea Bačve Barik Barrique Auris barrels Marija Labrtić Darko Prevolšek


Autor

Vedran Stapić

Više [+]

Vedran je jedan od osnivača Agrokluba. Vlasnik SLinka, bavi se organizacijom, razvojem novih proizvoda i rješenja, a s vremena na vrijeme, u trenucima inspiracije nešto i napiše :)

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

I naši šumski prijatelji zahtjevaju dodatne vitamine i minerale tijekom zimskih mjeseci. Foto: Tomis... Pročitaj cijelu bilješku »