Davor Vlaović: hrvatska vina pili su na svim europskim dvorovima, a danas je grožđe neobrano

"Smanjuju se površine pod vinogradima u Hrvatskoj, izvoz je premali u odnosu na uvoz vina, najveći uvoz je i dalje iz Makedonije te iz Italije, Francuske, Njemačke i drugih vinskih regija. Najviše izvozimo u Bosnu i Hercegovinu. Premalo raste izvoz prema ciljanim tržištima Njemačke, Italije, SAD-a.
Važno je kontrolirati uvoz, stječe se dojam da nisu iskorišteni svi mehanizmi kontrole kako bi se tržište zaštitilo od loši i jeftinih vina, posebice makedonskih. Predloženi zakon čak krši odredbe europske Uredbe o zaštiti zemljopisnog podrijetla i zaštiti oznake izvornosti", reagirao je HSS-ov zastupnik Davor Vlaović u Saboru na raspravi o novom Zakonu o vinu.

Naime, u pripremi je novi Zakon o vinu koji bi trebao regulirati tržište vina i pomoći hrvatskim vinarima i vinogradarima preživljavanje na nemilosrdnom globalnom tržištu s konkurencijom koja je pola stoljeća ispred. Od Zakona se očekuje provedba mini reforme vinarstva i vinogradarstva, dobivanje okvira za označavanje vina sukladno zemljopisnom  podrijetlu i prekid vinskih politika iz prethodne države. Prema raspravama, primjedbama saborskih zastupnika i udruženja vinara i vinogradara, prilikom prvog čitanja Zakona to se nije dogodilo, navodi se u priopćenju HSS-a. 

Vlada prihvatila Nacrt prijedloga Zakona o vinu - ukidaju se sve naknade za kontrole stavljanja vina u promet

Kako dodaju, Vlaović je rekao kako su problemi u vinskom sektoru mnogobrojni i rezultat su sustavnih nedovoljno dobrih politika prema hrvatskim proizvođačima grožđa i vinarima. Vlaović je prenio stav udruga vinara koje  smatraju kako ne treba uvijek težiti originalnosti i vlastitoj kreativnosti nego je ponekad dobro i preslikati primjere dobre prakse iz zemalja koje su uredile tržište vina i naveo Francusku kao primjer.

Zakon neće zaštititi proizvođače 

"Francuska je problem s uvozom, sličan našem, riješila na način da država kontrolirala ubrane količine grožđa prema geografskom području, utvrdila kvalitetu i odredila minimalnu cijenu vina tog područja za stavljanje na tržište. Država je preuzela garanciju za plasman tih vina. U prvim godinama država je plasirala na tržište 80% ukupne proizvodnje francuskih vina. Danas je obrnuto, 80 % proizvođača prodaje vino samostalno po cijenama iznad minimalnih. Svi su zadovoljni i država i proizvođači. Zakon o kojem raspravljamo neće zaštititi proizvođače", kaže on. 

Vlaović smatra kako je predložena podjela Hrvatske na četiri vinogradarske regije prihvatljiva, ali problem će biti ako to ostane samo marketinški trik, a proizvođači ne dobiju istinsku pomoć u rješavanju tržišnih problema jer danas nitko u Hrvatskoj ne zna kliko se grožđa proizvede u hrvatskim vinogradima te je naglasio kako su kontrole nužne i trebaju biti strože, a proizvođači grožđa ih očekuju.

"U Hrvatskoj je tijekom berbe ponekad teško nabaviti pojedinu sortu grožđa u dovoljnim količinama, ali se u proljeće vina tih proizvođača, koji nisu imali grožđa, nađu na policama s markicom i oznakom podrijetla. Od čega su proizveli? Vjerojatno iz uvoza!", tvrdi Vlaović koji se osvrnuo i na druge probleme vinogradara vezane za citoplazmu, zlatnu žuticu i suzbijanje vektora jer kaže kako je proveden monitoring, ali daljnjih aktivnosti nije bilo u dovoljnoj mjeri, smatra kako država mora aktivnije sudjelovati u prevenciji daljnjeg širenja bolesti koja bi mogla opustošiti vinograde. 

Zakon ima dobrih rješenja 

"Zaražene, zapuštene vinograd treba iskrčiti, nitko nema te ovlasti, a on su izvor zaraze. Savjesni vinogradari koji to čine, svjesni problema koji prijete, nisu na vrijeme obeštećeni. To se mora uredit i ubrzati. Onaj koji je iskrčio vinograd radi bolesti  planira saditi novi i to mu treba omogućiti pravovremenom naknadom štete. Molim odgovor planira li se uskladiti naš Zakon s EU Uredbom i kako se planira zaštititi naše proizvođače  grožđa i vina na domaćem tržištu, izvoz je spor i ovoga trenutka nije cjelovito rješenje. Prodaja vina na kućnom pragu i povezivanjem s turističkim sektorom je moguće rješenje.

Zakon ima dobrih rješenja u administrativnom rasterećenju proizvođača, provedba strategije sadnje novih nasada nije završena, bit će tek kada za vina iz tih vinograda riješimo tržište. Učinite taj korak za naše vinogradare i vinare“ rekao je Vlaović zaključivši da su hrvatska vina pili na svim europskim dvorovima, a danas je grožđe neobrano", zaključuje se u priopćenju HSS-a.