Pretraga tekstova
Južne padine otoka Hvara su doista čarobne. I upravo u toj čaroliji nastaju i čarobna vina. Bijela i crna. Pošiš, plavac.
Vinogradi na vinorodnim položajima južnih padina otoka Hvara, na potezu Zavala - Milna upravo počinje. Mare ima mali vinograd ali kaže, ne može se više čekati.
Bolesti će pojačati i kreće berba bijelih sorti. Na tom dijelu otoka, strmine su od 40 - 60 %. Prevladava sorta plavac mali. Isključivo ručna obrada vinograda i mala rodnost oko 0,70 kg grožđa po trsu je odlika ovoga područja. Nepotrebna je zaštita vinograda kemijskim sredstvima zbog posebnosti klime, tla i uzgojnog oblika. No, ove godine je mnogo vlage i to se osjeti na grožđu. Proveli smo dan na padinama kod mjesta Zaraće. Imamo osjećaj da je tu na litici iznad mora prvo počelo.
Povijest vinogradarstva na Hvaru seže u 4. st. pr. Kr., kada su Grci u Starogradskom polju, uz grad Pharos, organizirano udomaćili tu kulturu. S geometrijskom preciznošću rasparcelirano je Starogradsko polje u mnogobrojne parcele – hore, što zajedno čine Ager Pharensis, odnedavno pod zašititom UNESCO-a. Od tada se na najplodnijim tlima otoka njeguje loza, a vinogradarstvo je kroz povijest ostalo osnova života na Hvaru. Krajem prošlog stoljeća Hvar je imao 5.750 ha vinograda, što predstavlja više od 19 % njegove ukupne površine, dok danas ima svega 300 ha, uz daljnji trend nestajanja vinograda.
Sunčeve zrake obasjavaju vinograde od ranog jutra do kasnog predvečerja. Zbog velikog nagiba terena u najvažnijim fazama razvoja padaju gotovo pod pravim kutom, stvarajući mikroklimu izuzetno povoljnu za uzgoj vinove loze. Izmjenjujući se s prirodnom vegetacijom, optočeni suhozidima, dodirujući morsku obalu i penjući se u visine do 300 m nad morem, ovi vinogradi čine zadivljujući krajobraz koji nikog ne ostavlja ravnodušnim. Od bijelih sorti najviše je tu Pošipa, pa Kašteleta i Bogdanjuše. Iako bi svi rekli plavac mali. No, Hvar je i bijelo i crno.
Fotoprilog
Autor
Više [+]
Diplomirani agronom, dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000. do 2008. Urednik EU Agro Info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masni... Više [+]
Eto Maja Celing rezultata hladno prešanoga suncokretovoga ulja Sorte Lidea Armonica. Malo me i sram ovo objaviti pošto ga nismo stigli izfiltrirati da bude čisto, POJELI ga na brzinu. Hladno prešano suncokretovo ulje je uuhhuuu daleko masnije od kupovnoga. Može se i pržiti ali za salate daje poseban okus, ali ponovo ga moraš razrijediti sa kupovnim nismo naučeni na nešto tako masno. Ja sam bio pokusni kunić da se vidi zdravstvena ispravnost ali kad ti jezičinu zamasti to se sa ničim cijeli dan ne može odmasti iz usta. Za alkoholom neznam jer nepijem. Može se reči prava delikatesa DOMAČE JE DOMAČE zbog toga i jesam svaki dan u obilasku suncokretovih polja nešto predivno za vidjeti, pomirisati a kasnije čemo vidjeti koliko će se cijediti kod kuče.
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedrane Ono kada ideš u nešto bar za ovaj tu moj malo hladniji kraj, vegetacijski kasniji, pa i zemlje drugačije tada treba ići na ono sjeme gdje Više [+] sunce prži a kod mene to bolje podnosi, Osječki institut oni imaju to što nama ovdje treba. U principu morao bih zvati, nekada su imali odličan tvrdunac fao 303 i polutvrdunac fao 505 kataloški to sjeme nevidim ali ga sigurno imaju na institutu. Bili su odlični za kukuruzno brašno i paletu, a ja sačuvao kameni mlin, nisam ga nikome htio prodati poslije kako me udario srčani, samo ga treba dobro očistiti i poklepati, pa ponovo u biznis + i integralno brašno.
Damir Senjan
prije 5 dana
Vedran Stapić Tada nije valjda bilo toliko sorti, danas ono što pišu kad prodaju sjeme, piše i koji je postotak ulja. Naprimjer kod Lidea Armonika je Više [+] pisalo 51-55% ulja, mjerili smo 3 kg treba za litru. Vidjet čemo kako će biti kod Surimi CL ipak je to Slavonac sjeme, to bi trebalo mastiti😂. Prijatel jedan ima LG, drugi ima Pionir, valja isprobati posebno svaku sortu, a tada i mix da se vidi i boja ulja, da se vidi i koja je razlika. Ali po mom ako je domače tu masnoča nebi trebala biti upitna možda jedino koliko kg u jednu litru. Ali ponovo mnogo islativije i bolje nego kupovno. Ono što gledao u recenzijama pokusna polja Rusija, Ukraina, Rumunjska na youtubu Lidea ima veliku različitu paletu sjemena. Onaj veliki problem za moj kraj previliki cvjetovi, i ako predjesen udari velika vlaga zraka tada ga napadne bolest bjela trulež, trune glava cvijeta od sredine prema rubovima latica i moraš ga prijevremeno skidati sa polja a vlaga mu još i oko 30%, pa tada ako nemaš sušaru, lopata i na betonu mješaj da se posuši prirodno. Ja sam se opekao na tome prošle godine. Nezaboravno😂
Vedran Stapić
prije 6 dana
Prije 20-ak godina uljara Čepin proizvodila je Olisan, hladno prešano ulje suncokreta. Vrhunski proizvod, salatno ulje kako Maja sugrerira, ali čini Više [+] se prije vremena. Tržište tada nije bilo spremno. Ostalo mi je u glavi da je za litru trebalo cca 9 kila sjemenki.
Damir Senjan
prije 6 dana
Maja Celing to mi napisala isto jedna žena da kupuje negdje kod Vinkovaca. Ovo je tek učenje o prešanju 😂 prvu turu smo malo zeznuli, nešto probali Više [+] pa imalo okus na karamel ulje. Učiš dok si živ. Šteta kikiriki mi nije niknuo da i njega isprobam.
Maja Celing Celić
prije 6 dana
Bravo! Mi koristimo Vinkovačko hladno peešano. Ima taj poseban miris i okus, ali vec nam je par godina normalno i u slatama i kod dinstanja, Više [+] prženja... s tim da mi koristimo i puno maslinovog pa kombiniramo.