AgroKlub.com

\

Vinogradarstvo

Dobrodošli na AgroKlub.com!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.com » Vinogradarstvo » Bivšu kasarnu bivše JNA pretvaraju u kuću vina i delicija

Bivšu kasarnu bivše JNA pretvaraju u kuću vina i delicija

Vinarija Degarra

Bivšu kasarnu bivše JNA pretvaraju u kuću vina i delicija

Datum: 28.12.2017. 09:00 |

1

Kategorija:

Vinogradarstvo

Ujedinili smo volju, strast, znanje i krenuli u akciju, kaže Mate Pestić jedan od aktera nesvakidašnje vinske priče na području Sjeverne Dalmacije. Uz vrhunska vina i pjenušce u preuređenoj kasarni bivše JNA posjetitelji će moći kušati maslinova ulja, sireve, pršut, riblje delicije i ostale proizvode obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva sa šireg zadarskog područja!

Bivša kasarna bivše JNA iznad zadarskog naselja Bokanjac postaje kuća vina i delicija. Tik uz cestu prema Ražancu i Pagu na 350 metara četvornih upravo se uređuje vinarija s barik salom i prostrana kušaonica koja će imati mogućnost odjednom ugostiti više od 100 posjetitelja.

"Točit ćemo i pjenušce", kaže Mate Pestić, jedan od aktera ove, nesvakidašnje vinske priče na području Sjeverne Dalmacije. No, prije nego što otkrije sve novosti i "adute" vinarije Degarra, Mate nas je podsjetio kako su prije pet godina dvije obitelji Pestić (Mate i Marina) i Šulentić (Dane i Dragana) odlučili zajedničkim snagama pokušati ostvariti svoj zajednički san.

"Ujedinili smo volju, strast i znanje i krenuli u akciju", kaže Mate. On je diplomirani ekonomist zadužen za tržište i marketing, a Dane (podrumar) i Dragana (enolog) su zaduženi za proizvodnju. Uzgred, Dragana je i certificirani ocjenjivač vina pri Ministarstvu poljoprivrede za puštanje vina u promet.

Volja, strast i znanje

Prvi korak je bio osnivanje vinarije Degarra. Ime nije slučajno izabrano, izvedeno je iz francuskog "Vin de Garage" koji je 80-tih godina prošlog stoljeća postao sinonim za male strastvene proizvođače jednih od najboljih francuskih i svjetskih vina. Baziraju se na malim serijama i tradicionalnim recepturama proizvodnje vrhunskih vina.


Vina i pjenušci Deggara sve više privlače vinoljupce

"U tome smo vidjeli sebe i odlučili da naš brand bude nešto što će našim potrošačima vrlo jasno odaslati sliku onoga što mi predstavljamo i čemu težimo", kaže enologinja Dragana Šulentić, diplomirana inženjerka prehrambene tehnologije. Ona je suglasna da dobro vino nastaje u vinogradu, a odgaja se i oplemenjuje u podrumu. Zato od početka vode računa da grožđe bude vrhunske kvalitete. Osim iz vlastitog vinograda na Bokanjcu i još jednog u koncesiji, nabavljaju ga iz najboljih vinogradarskih položaja u Ravnim kotarima. Tako su prije 5 godina u Šulentićevom obiteljskom podrumu proizveli svoja prva tri vina Bonterra, Pošip i Rose. Ukupno 5.000 litara. Manje količine vina odležavale su i u Matinim podrumima na dvije lokacije u Bokanjcu.

Najbolji u sljubljivanju

"Proizvodimo bijela, rose i crvena (crna) vina s posebnim naglaskom na bijelim vinima jer ih nedostaje na tržištu", kaže Mate. Za njihov Pošip vinoljupci kažu da je vrlo elegantan sa naznačenom svježinom južnog voća i cvijeta bazge. Vino je vrhunsko sa kontroliranim geografskim podrijetlom. Rose proizvode od sorti Plavina (90 posto) i Merlot (10).

Plavina je autohtona sorta sjeverne Dalmacije, nekad daleko najzastupljenija, ali u posljednje vrijeme neopravdano zapostavljena, smatra i profesor Edi Maletić.

Za Degarrin Rose, kvalitetno polu -suho vino s kontroliranim geografskim podrijetlom, znalci kažu da je šarmantno vino zavodljive boje i kristalnog odsjaja. Pilci mu tepaju da je lepršavo svježe vino. Okusom dominiraju bobičasto voće, malina, borovnica i brusnica. Na nepcu je osvježavajuće sa dugim aftertaste-om.

Na degustacijama biranih vina u vodećim restoranima vrhunsko suho vino Bonterra redovito je među najbolje ocijenjenima. Radi se o nefitriranoj kupaži CMS (60%Merlot, 30% Cabernet Sauvignon, 10% Syrah) koja je na nedavnom sljubljivanju vina s paškim sirevima od ukupno četiri kategorije čak u dvije rangirana na prva mjesta. "To nam puno znači jer konkurencija je bila uistinu jaka", kaže Mate, otkrivajući da Bonterra, nakon dužeg odležavanja ostaje prefinjeno vino mehih tanina i daje borove iglice u mirisu dok voćna mladost ostaje dominantna.

Ponosni na unikatni Bomary

Dragana, Dane i Mate najponosniji su na unikatno, aromatizirano vino kojega su nazvali Bomary. Vino je nastalo tako da su kupažu (30%Merlot, 10% C.s. 10% Syrah) sljubili s vinom Maraške u omjeru 50:50 i tako dobili pravu poslasticu za vinoljubce istančanih ukusa. "Posebno dobro ga je prihvatila zagrebačka publika", kaže Mate, ali su i na nedavnim degustacijama u Banja Luci i Beogradu tamošnji pilci ostali iznenađeni.


Enologinja Dragana Šulentić

"Nisu očekivali tako nešto", kaže Mate ne krijući zadovoljstvo što su vina iz njihove palete dobro prihvaćena i u inozemstvu, primjerice u Bratislavi gdje tamošnji bolji restorani drže Degarrina vina. A, otkrili su ih ovdje kod nas na ljetovanju. “Kušali, dopalo im se i naručili“, kaže Mate otkrivajući da , uz klasičnu, preferiraju i internet prodaju koja zasad sačinjava 10 posto od ukupnih količina. Kapacitet vinarije Degarra je 30.000 litara godišnje, a trenutno u arhivi i na odležavanju u drvenim bačvama imaju 14.000 litara crnih vina.

Bomary je tipično zadarska priča gdje se plodu autohtone maraške daje dodana vrijednost. Ako se priča i dalje bude dobro razvijala to će, nakon nekada glasovitog Maraskina, biti najbolja afirmacija maraške i poticaj, ne za napuštanje pa i sječu postojećih, što se događa, nego i za podizanja novih nasada u Ravnim kotarima.

"Uspjeh vina Bomary i na taj način afirmacija maraške ne znači da će sada Degarra krenuti u masovnu proizvodnju. Cilj je skrenuti pozornost i drugima da se maraška može koristiti i tržiti ne samo u svježem nego i u proizvodima s dodanom vrijednošću. Mi ostajemo dosljedni. Vinarija Degarra ostaje mala “boutique” vinarija koja proizvodi limitirane serije vrhunskih vina", kaže Pestić. Njihov moto: novo i originalno. Ono što će ih sigurno izdvojiti na tržištu je to što će ga iznenaditi svake godine sa nekim novim proizvodom, jer su puni ideja i želje za kreiranjem nečeg novog.

Prvi zadarski pjenušac

Tako su proizveli i prvi zadarski pjenušac. "Berba 2014. godine bila je odlična za pjenušce", kaže Dragana. Ljeto je bilo kišovito s puno vlage pa je grožđe imalo visoke kiseline, manje sladora odnosno alkohola, ali jače izražene arome. Tako je ljetos vinarija Degarra predstavila svoje nove proizvode. Pjenušce. Prvi zadarski pjenušac Primo pripremljen tradicionalnom metodom vrenja u boci od sorte Pošip. Drugi je Perla - Rosse pjenušac od sorte Plavina pripremljen također tradicionalnom metodom.

Postupak je, pojašnjava enologinja Dragana, takav da se najprije napravi bazno vino od grožđa koje se ranije bere i ima visoke kiseline, manje alkohola i jače izražene arome. Kad se vino stabilira i izbistri, analizira se, dodaju mu se ponovno kvasci za sekundarnu fermentaciju koja se odvija u boci za pjenušce. Da bi se vino moglo nazvati pješunavo vino klasične metode, ko što su šampanji u Francuskoj, moraju minimum odležati 6 mjeseci na spomenutom kvascu. „U našem slučaju to bude i od 18 do 24 mjeseca“, otkriva Dragana.

Nakon toga se degožira i sprema za tržište. "Proizvodimo 800 boca godišnje. Kod nas još ne postoji navika pijenja pjenušaca, osim u svečanim prigodama. Francuzi svoje šampanjce, recimo, piju svaki dan“, kaže Mate. Pila ga je, dodajem, i glasovita Madame Pompadour tvrdeći da uz šampanjac ostaješ uvijek mlad: To je jedino vino od kojega oči svijetle, a obrazi ne crvene, govorila je Madam Pompadour koja ostaje poznata i po epitafu na njezinom grobu: "Ovdje leži ona koja je 15 godina bila djevica, 20 godina bludnica i 17 godina svodnica."

Degarrini pjenušci, koji su prvi put ovog ljeta izišli na tržište, mogu se naći u boljim restoranima uz more, u Yahting klubovima za nautičare, ali i u većim gradovima na kontinentu. Plasman je osiguran i za pjenušce od berbe 2015. koje su lansirali prije 15 dana.

Od ratnog stacionara do izletišta

Na početku ovog teksta Mate je obećao da će i pjenušce točiti u preuređenoj bivšoj kasarni, bivše jna. Početak priče seže i dalje u povjest, jer je, kažu naši sugovornici, sagrađena prije Drugog svjetskog rata i koristila se kao ratni stacionar. Bivša jugo vojska istu vojarnu koristila je za skladišta, neko vrijeme, navodno, i kao biblioteku. Nakon Domovinskog rata vojarna je dospjela u vlasništvo Hrvatskih cesta Zadarske županije.


U bariq sali trenutno odležava 14.000 litara crnih vina

"Bivšu vojarnu namjeravamo uzeti u zakup. Uredit je i otvoriti za sve ljubitelje dobrih vina i domaćih delicija", otkriva Mate. Zgrada se nalazi na osami, okružena stoljetnim borovima na više oko 10.000 metara četvornih pripadajućeg terena.

U blizini je i Jezerce, izvorište kojim gospodari zadarski Gradski Vodovod, a budući se vojarna koja postaje vinarija nalazi u vodozaštitnom području tu više neće biti gradnje. Buduća vinarija s bariq salom i kušaonicom, iako uz prometnicu, zapravo je na osami i kao takva pogodna za izletište Zadranima, ali i potencijalno zanimljiva destinacija agencijskim turistima. „U kušaonici ima mjesta za cijeli autobus“, govori Mate, a uz vina i pjenušce Degarra tu će se, dodaje, moći kušati maslinova ulja, sirevi, pršut, riblje delicije i svi bolji proizvodi obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva sa šireg zadarskog područja.

Dobra ideja. U svakom slučaju bolje vinarija nego kasarna. I, što još reći nego otvoriti pjenušac i - nazdraviti!

Foto: Arif Sitnica

Broj pregleda članka: 5617; Uspješnost članka: 316.85

Tagovi: Ministarstvo poljoprivrede, Vinarija Degarra, Mate Pestić, Dragana Šulentić, Mate Šulentić, Kasarna JNA, Bonterra, Pošip i Rose, Madame Pompadour, Primo, Perla

Ključne riječi članka: bivsu, kasarnu, bivse, jna, pretvaraju, u, kucu, vina, i, delicija, dragana, degarra, pjenušce, vinarija, godina, prije, pjenušac, dobro, litara, ostaje, zadarski, bomary, maraške, pošip, manje, enologinja, dvije, pestić, šulentić, tržište, još, delicija, bonterra, kaže mate, zadarski pjenušac, enologinja dragana, prvi zadarski, prvi zadarski pjenušac, jače izražene arome, visoke kiseline manje, enologinja dragana šulentić


Nedjeljko Jusup

Svi tekstovi autora

Autor Nedjeljko Jusup

Nedjeljko je dugogodišnji novinar i urednik. Osnivač i prvi glavni urednik tjednika i dnevnika Zadarski list. Moto: Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko.


Slike Bivšu kasarnu bivše JNA pretvaraju u kuću vina i delicija