Neposredno iznad vinarije Belje niču novi nasadi vinove loze, Cabernet franc se vraća nakon 30 godina
Sezona proljetnih radova je u punom jeku, nakon rezidbe i povezivanja loze krenulo je bujanje vegetacije, pa vinogradari dolaskom kiša otvaraju i sezonu zaštite. A upravo toplo vrijeme i oborine kreiraju optimalne uvjete i za podizanje novih nasada.
Proteklih smo tjedana u vinogradima Belja, na Banovom brdu u Baranji, zabilježili sadnju 22,6 hektara novih vinograda.
Na lokaciji neposredno iznad nove vinarije, na kojoj su i ranije bili vinogradi, zasađeno je šest različitih sorti, bijelog i crnog sortimenta.
Među novim nasadima najviše površina pripalo je Chardonnayu (6.6 hektara) i Cabernet franc-u (5 hektara), popularnoj crnoj sorti koja se nakon više od trideset godina iznova vraća u vinograde Belja.
Po 3 hektara od svake - zasađeni su i Sauvignon bijeli, Muškat žuti, Cabernet sauvignon te Merlot.
“Vinogradari su imali veliku internu podršku kolegica i kolega iz našeg geodetskog odjela koji su pripremili sva mjerenja i podloge kako bi novi vinograd bio spreman za maksimalno učinkovitu strojnu obradu", otkrila nam je Ljiljana Vajda-Mlinaček voditeljica korporativnih komunikacija Belja.
Međuredna širina novozasađenih nasada iznosi 2.6 metara, dok je razmak između čokota u redu 0.8m, što sugerira da je zasađeno više od 108.000 sadnica.
Sorte u novom vinogradu složene su prema vremenu dozrijevanja, a planiran se uzgojni oblik Guyot, jednostruki odnosno dvostruki, ovisno o sorti.
Prvi rod ovog mladog vinograda očekuje se za tri godine, u berbi 2027.
Ova se investicija podizanja novih vinograda realizira u okviru Programa ruralnog razvoja RH, mjere 4, tipa operacije 4.1.1. - ulaganje u nove nasade i mehanizaciju, uz sufinanciranje projekta u iznosu od 50% ukupno prihvatljivih troškova.
Da Belje čeka još posla zanavljanja starih vinograda vidljivo je iznad Kotline, gdje je dio iskrčen, dok ostatak uskoro očekuje isto. Tu je nekoliko desetaka hektara nekadašnjih vinograda koji se u Arkodu vode kao Privremeno neodržavano zemljište, budući da trenutno nisu u funkciji proizvodnje.
“U vinogradima Vina Belje imamo nasada koji su stariji od četrdeset godina koje zbog prorijeđenosti i kvalitete infrastrukture mijenjamo za nove vinograde. Prema dobroj vinogradarskoj praksi prije sadnje novih vinograda zemlja se odmara tri godine što je slučaj i s navedenim parcelama na Banovom brdu, na potezu između Kotline i Draža. Dio vinograda na toj lokaciji je već iskrčen, a jedna parcela veličine desetak hektara se trenutno krči”, pojašnjavanju iz Belja.
Vina Belje trenutno obrađuju 564 hektara rodnih vinograda u kojima dominira graševina, a sva vina proizvode isključivo od grožđa iz vlastih nasada.
Fotoprilog
Tagovi
Autor
Bili smo na demonstraciji Martignanijevog atomizera, evo kako radi u brdskim uvjetima
Decanter 2025: Sjajan uspjeh hrvatskih vinarija, imamo platinu te čak 14 zlatnih medalja!
Kvarneru je nužna prilagodba modernom i preciznom vinogradarstvu
Zlatna žutica vinove loze - vrijeme je za prvo tretiranje američkog cvrčka
Kvarneru je nužna prilagodba modernom i preciznom vinogradarstvu
Hrvatskim vinima 22 medalje na Concours Mondial de Bruxellesu
Decanter 2025: Sjajan uspjeh hrvatskih vinarija, imamo platinu te čak 14 zlatnih medalja!
Bili smo na demonstraciji Martignanijevog atomizera, evo kako radi u brdskim uvjetima
Damir Senjan
prije 2 dana
Sjeti se ja kako to bolje unovčiti, bereš lišče i prodaješ na moru kao kupače gače ili bade kostim od lista suncokreta pa nam možda i turizam Više [+]
Damir Senjan
prije 2 dana
Karolina ja sam ti svaki dan sada u njemu sa kčerkom poslije 18:00. Ima gdje koja ambrozija i koji grm divljega sirka da to počistimo. Previše Više [+]
Đuro Japaric
prije 1 godinu
Za razliku od toga na dijelu zemlje koju je radio uništeni kombinat Jasinje iz Sl. Broda sada je šikara bagrema i gloga ! Radi se o zemlji u općini Bukovlje u kojoj je bio načelnik Jakovina koji je onda postao i ministar za uništavanje OPG !
slobodan rajić
prije 1 godinu
Njima treba lova iz fondova EU ?! , zato za male nikad nema. Dobili su džabe zemlju, poticaje na tu jeftinu zemlju, pomoći zbog otežanih uslova poslovanje, pomoć za dobrobit životinja....Takve firme su velike štetočine za hrvatsku poljoprivredu, seljake i ruralni prostor, a gledaju samo sebe.