Autohtonog grka ima jako malo, ali to vino dobiva svjetske nagrade

Grk, bijelo vino od istoimene autohtone sorte grožđa uspijeva najviše u pješčanim vinogradima lumbarajskog polja gdje mu je rodno mjesto na Korčuli, ali i na melioriranim tlima daje odlične rezultate što potvrđuju i prestižne svijetske nagrade, kazala je predstavnica Udruge grk Lumbarda Maja Cebalo na predstavljanju ove autohtone sorte u Zagrebu.

Dodala je da nije poznato je li sorta dobila ime grk zahvaljujući profinjenom gorkastom okusu ili po Grcima koji su početkom 3. stoljeća prije Krista u Lumbardi osnovali svoju naseobinu, o čemu postoji i kameni spomenik. Poznato je da su i Iliri, prije grčke kolonije na Korčuli, uzgajali vinovu lozu, ali su Grci bili uspješniji.  

Decanterovo srebro za grk Bire Defora   

No, minula su daleka stoljeća i danas se grka na Korčuli proizvodi ukupno godišnje oko 40.000 butelja, što je otprilike ravno proizvodnji jedne butik vinarije. Udruga grk Lumbarda ima osam vinara, koja buteljiraju svoja vina, koja grk, ali druga vina, prije svih plavac mali, pošip, rukatac i opolo, stavljaju na tržište.

To su Branimir Cebalo, Milina –Bire, Batistić-Fidulić, Batistić-Zure, Bartul Cebalo, Cebalo-Popić, Milina Lovrić, Ivan Milina Butara. Važno je spomenuti i nedavne uspjehe triju korčulanskih vinarija: Grk Popić 2018. - najbolje vino Županije i Korčule, Dubrovnik FestiWine 2019. (zlato); Grk Lovrić 2018. (srebro); Grk Cebalo 2017. - IWC - International Wine Challenge 2019. Zlato; Grk Bire Defora 2016. - Decanter 2019. srebro (94 boda).

Maja Cebalo ističe da je na IWC-u u Londonu, ove godine, bilo više od 12.000 vina iz cijelog svijeta. Nagrađeni Grk Cebalo, a postoje čak tri vinara i rođaka Cebalo u Lumbardi i svaki ima svoju malu vinariju, potiče iz vinograda Maje Cebalo kojeg ima samo jedan hektar.      

Dva trsa za jednu butelju vina 

Maja Cebalo ističe da je grk plod bogate vinogradarske tradicije, suvremene tehnologije i enologije. To je suho vino izrazite osobnosti, prepoznatljive po svjetlozelenkasto žutoj boji sa zlatnim odbljescima, naglašenoj sortnoj aromi i mirisima. Karakterizira ga bogat, skladan i zaokružen okus, s lagano gorkastim završetkom.  

No, dug je i neizvjestan put do vrhunskog vina. Grk ima male prinose, jer se od dva trsa, kako kaže, može dobiti jedna butelja vina dok se kod drugih sorta, prije svih graševine i malvazije, od jednog trsa dobiju dvije butelje vina. To je možda i razlog što se ova autohtona sorta, nakon svega, nije više proširila s hrvatskog juga. Grk se i dalje najviše proizvodi na Korčuli, ali ima ga malo i na Mljetu, Pelješcu, u Konavlima te  kod jednog proizvođača u Makarskoj.

Maja Cebalo ističe da grk ima jako ukusno grožđe, što je dobro za vino, ali nije za berače jer mu je teško odoljeti i odreći ga se u korist vina. Odležavanje u hrastovim bačvama od 2.000 litara godinu dana, a potom još jednu u bocama, put je nagrađivanog vina. Tajna našeg grka je, kako kaže, da se možda radi o Grkinji!?   

Vraća se tradicija prošeka

Na degustaciji, koju je vodila prof. Marija Vukelić, kušana su vina u parovima: u prvom su paru predstavljene mlade berbe 2018. vinarije Grk i vinarije Lovrić, uz zalogaj s mladim kozjim sirom. Drugi je par nudio usporedbu dvaju godišta, Grk Popić iz 2018. i Grk Cebalo iz 2017. jedan dinamičan i živahan, drugi staloženiji i mirniji, oba duge trajnosti i izraženih aroma. Treći par pokazao je dva grka odležana na finom talogu – Grk sur lie Zure 2017. i Grk sur lie Bire 2016: lijepo su se sljubila uz miješani sir i pikantne bademe.  

Kako se čulo, sva su vina pokazala tipičnu mineralnost koja se osjeća kao ugodna slanost, dugu trajnost i svježinu. Grk je, jedna od najvažnijih bijelih autohtonih sorti Hrvatske i stoga mu treba dati više pozornosti, jer to vino uvijek ima dobru cijenu. U podrumu je to 100 kuna, a za vina odležana na finim kavascima i 200 kuna.

Mnoge su zanimljvosti vezane uz samu sortu jer grk ima ženski cvijet, za razliku od većine ostalih sorti koje su dvospolne, pa se uza nj obično sadi plavac mali i uz grozd (zbog nepotpune oplodnje na grozdu ima i velikih oplođenih i manjih neoplođenih bobica), što vinu daje finu gorčinu, ali i svježinu zbog kiseline u manjim bobicama, što je povod za dublje proučavanje sorte i njezinih potencijala, ističe prof. Vukelić.

U prošlosti je grk bio na Korčuli jedna od najvažnijih bijelih sorti za proizvodnju prošeka, a danas se, uz obnavljanje te tradicije, grk pokazuje u više odora: od pjenušavog, mirnog, sur lie, desertnog do orange vina.   

"Kako biste bolje upoznali sortu grk (lumbarajski gark, kako ga još zovu ) uvijek je najbolje doći na Korčulu. Ako ne prije, onda svakako ovo ljeto na Festival grka, a u pripremi je i svjetski dan ove sorte, koji se odžava tri nedjelje, dvije u  srpnju i jedna u kolovozu, gdje ćemo predstaviti 22 vinarije od  33 registrirane na Korčuli", zaključila je Maja Cebalo.